Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je u ponedjeljak navečer u Sarajevo, gdje su mu se u utorak u razgovorima s bosanskohercegovačkim dužnosnicima pridružili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte.
Plenković je kazao kako trenutak i sastav izaslanstva koje je stiglo u BiH nisu slučajni te je istaknuo da je ovo poticaj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH da donese zakone i da argumente Europskoj komisiji, kako bi ona u svom izvješću šefovima država ili vlada Unije stvorila pretpostavke za konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora.
Plenković se prvog dana radnog posjeta BiH sastao odvojeno s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u zemlji, vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem, poglavarom Islamske zajednice Huseinom Kavazovićem i mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom.
"Činjenica da se premijer Plenković prvog dana boravka u Sarajevu, u koje je stigao prije predsjednice Europske komisije Usule von der Leyen i nizozemskog premijera Marka Ruttea, sastao s predstavnicima vjerskih zajednica, nije političko ili supstancijalno, nego tehničko pitanje", kaže za Net.hr politički analitičar Davor Gjenero. "Ključni politički razgovori su bili oni u vladi, odnosno Vijeću ministara BiH i u Uredu Visokog predstavnika međunarodne zajednice", dodaje.
Analitičar se osvrnuo i na Plenkovićevo izbjegavanje susreta s Komšićem.
"Premijer Plenković očekivano je izbjegao sastanak u Predsjedništvu BiH, jer je hrvatski politički stav kako je trenutni predsjedavajući Željko Komšić, iako formalno zakonito izabran, politički nelegitiman akter, a to da hrvatske vlasti ne namjeravaju komunicirati s njim, bude li izabran, Komšić je znao i u trenutku kad se kandidirao", kaže Gjenero.
Podsjetimo, Plenković je i sam odbacio optužbe da je pokazao nepoštivanje države izbjegavši sastanak s Komšićem.
"Taj se potez odnosi na problem koji u BiH postoji od 2006. godine", kazao je Plenković te podsjetio da Komšić nije biran glasovima Hrvata, a hrvatska je Vlada principijelno protiv toga jer smatra važnim da se ravnopravnost naroda u BiH očituje i u izbornom procesu. Svoj pristup je opisao kao nastavak konzistentne politike od koje se neće odustati kao ni od potpore BiH kao cjelovitoj državi.
Po definiciji 'eurooptimist'
Analitičar smatra da u BiH od Plenkovićeva izostanka sa sastanka u Predsjedništvu "slučaj" nastoje raditi oni koji se dobro snalaze u matrici antagonističke politike upletene u unutarnje sukobe.
"Oni kojima je doista stalo do pokretanja procesa europske integracije BiH od toga ne pokušavaju stvarati političku dramu. Hrvatska spada među države koje najaktivnije zagovaraju otvaranje pristupnih pregovora s BiH, a do posjeta ove svojevrsne europske "fact finding komisije" ne bi niti došlo, i Bosni i Hercegovini se ne bi otvarao prostor za eventualno započinjanje pristupnih pregovora, da za to premijer Plenković nije intenzivno lobirao unutar Europskog vijeća", kaže Gjenero.
Napominje da je ta "fact finding komisija" lukavo strukturirana, pa je tako uz Plenkovića - koji je zagovornik otvaranja pregovora s BiH - i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, koja po definiciji mora biti "eurooptimist".
"U njoj je i vrlo ugledni i utjecajni član Europskog vijeća, čovjek s najdužim stažem u toj instituciji, nizozemski premijer (na odlasku), a Nizozemska je jedna od država sjeverozapada EU-a, koje čvrsto inzistiraju na ispunjavanju svih kriterija za napredak u pristupnom dijalogu, dakle spada među države koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH", napominje Gjenero.
Poruke usmjerene Dodiku i Putinu
Otvara se pitanje što EU ovim posjetom BiH želi poručiti zemlji ili možda Miloradu Dodiku.
"Činjenica je da je premijer Rutte priznao da se temeljni stav nije promijenio ovim posjetom, ali je priznao i napredak BiH. Vidjet će se je li taj napredak bio dovoljan za ublažavanje kritičnog stava nekolicine važnih i utjecajnih članica, ili će BiH i ove godine izgubiti šansu za otvaranje pristupnih pregovora."
Sljedeći tjedan dolazi u BiH i izaslanstvo NATO-a. Osim Dodiku, poruka bi trebala biti usmjerena i prema Vladimiru Putinu.
Čini se da je izjava predsjednika Bidena o riziku za Balkan, koji proizlazi iz eventualnog slabljenja podrške Ukrajini u obrani od agresije totalitarnog režima Vladimira Putina, dramatično utjecala na NATO savez i euroatlantske partnere, kaže analitičar.
"Primjećuje se porast interesa partnera za procese na Balkanu, ali i povećanje skepse prema režimima pod Putinovim utjecajem na rubu EU-a, prije svega prema autoritarnom režimu Aleksandra Vučića u Srbiji, koji ne skriva ambiciju širenja svog utjecaja na susjedne države, pod egidom 'Srpskog svijeta'. Povećana politička prisutnost Sjevernoatlantskog savezništva je poruka gospodaru iz Kremlja, ali i njegovim podložnicima, poput Aleksandra Vučića ili Milorada Dodika", zaključuje Davor Gjenero.
POGLEDAJTE VIDEO: Politička trojka EU u posjeti ohrabrenja u Sarajevu
