"Kada hrana koja je zdravstveno neisprava, a nije 'napustila' onog tko je proizvodi ili stavlja na tržište, radi se povrat, ali tada nije potrebno obaviještavati javnost jer hrana nije došla do potrošača. Ona se nalazi pod nadzorom subjekta, pod nadzorom inspekcije i dalje se radi u skladu s propisima", kazala je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', voditeljica Sektora veterinarske inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede Tatjana Karačić.

Proizvođači nisu kontrolirali hranu?

Da je riječ o incidentima, potvrdio je Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i dodao da je zakonodavstvo EU-a, pa tako i hrvatsko, vrlo određeno po tom pitanju.

"Onaj tko hranu proizvodi ili je stavlja na tržište mora biti siguran da je ta hrana zdravstveno ispravna. Ovi slučajevi pokazuju da je taj sustav zakazao. Netko u tom lancu, pretpostavljam proizvođači, nisu kontrolirali hranu koju su dali distributerima, a distributeri nisu dobro procijenili rizik i također tu hranu nisu dodatno kontrolirali", kazao je Katalenić dodavši da je 90 posto hrane na tržištu zdravstveno ispravno.

"Oko 1 posto hrane treba maknuti s polica"

"Nekih 6 ili 7 posto sadrži štetne tvari ili ne odgovara po nekim drugim zakonskim propisima i treba se maknuti sa tržišta. Oko jedan posto je stvarno zdravstveno neispravno i treba se maknuti s tržišta jer može akutno djelovati na zdravlje potošača", rekao je Katalenić.

Napomenuo je kako su pojačane inspekcije kod ovakvih slučajeva zakonska obveza, ali i dobra prilika da se daju upute potrošačima što učiniti kod pripreme kvarljivih proizvoda.

"U kućanstvu, prilikom pripreme hrane trebaju se poštivati mjere higijene, bez obzira na zdravstvenu ispravnost namirnice", savjetovao je Katalenić.