najveće curenja baze podataka / Stručnjaci objašnjavaju kako znati jeste li i vi hakirani i kako se obraniti od budućih napada hakera

U jednom od najvećih curenja baze podataka u povijesti, ukradeno je više od 200 milijuna korisničkih računa. Hakerski napad nije uspio izbjeći ni velik broj hrvatskih korisnika. Kako znati jeste li i vi hakirani i kako se obraniti od budućih napada hakera.

Ogromna količina korisničkih podataka - njih više od 226 milijuna bili su meta hakera na njihovu privatnom forumu. Ondje su na nekoliko sati bili dostupni e-mailovi i lozinke korisnika diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

"Ono što je specifično za ovakvu situaciju je da smo analizom došli do 47 tisuća korisnika koji u svom korisničkom imenu imaju nastavak "hr". Čak 24 tisuće njih ima lozinku koja je dostupna u obliku čistog teksta, dakle u plain text formatu", kazao je Svan Hlača, stručnjak za kibernetičku sigurnost u Nacionalnom CERT-u.

Iako je riječ o velikom curenju podataka, bilo je i većih. Poput onih koji su prije samo nekoliko godina pogađali i neke velike tvrtke i servise - a Dropbox i LinkedIn samo su neki od njih.

"Ako želite provjeriti je li Vaša lozinka izašla u nekom od incidenata curenja podataka, uvijek možete doći na stranicu "Have I Been Pwned?", upisati Vašu e-mail adresu u za to predviđeno polje, pritisnuti enter i onda će Vam se javiti poruka o tome jeste li ili niste pogođeni. Ono što je kod vas dobro jest da Vi niste pogođeni", kaže Hlača.

Hakerski napad /

Jedan od najvećih slučajeva curenja podataka u povijesti: Otkriveni su podaci više od 47 tisuća računa iz Hrvatske, evo što treba napraviti

Hakerski napad /

Jedan od najvećih slučajeva curenja podataka u povijesti: Otkriveni su podaci više od 47 tisuća računa iz Hrvatske, evo što treba napraviti

Kako se zaštiti

Učestala promjena lozinki, različite za svaki korisnički račun, ali i sam sadržaj lozinki - koji može biti neka fraza ili citat, recept su za pouzdanu zaštitu korisničkih podataka.

Policija upozorava da napadači, koristeći vaše korisničke podatke, mogu izvoditi daljnje napade, a šteta može biti značajna.

"U Hrvatskoj je u prvih 10 mjeseci ove godine evidentirano 660 različitih oblika kibernetičkih napada, no, niti jedan ne možemo dovesti, barem za sada, u izravnu vezu s ovom objavom o curenju podataka", kazao je Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije.

A koliko je lagano provaliti u korisničke podatke, pa čak i u računala, znaju najbolje sami hakeri. Neke od njih klijenti čak plaćaju da ih hakiraju.

"Dakle da napadamo etički korisnike koji zahtijevaju veću sigurnosnu razinu i onda ih mi pokušavamo napadati i oponašamo napadača. Nekome kome je sigurnost bitna, u tom slučaju dobije izvještaj u kojem dobije sve što smo mi pokušali i i što smo uspjeli i ono što, naravno, nismo uspjeli", priča Vlatko Košturjak, stručnjak za informacijsku sigurnost.

Idućih dana vlasnicima pogođenih korisničkih računa stići će obavijest o kompromitaciji s uputama za zaštitu korisničkog računa.