Mostova zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić izjavila je u petak da odluka o poskupljenju HZZO-ove police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna nije bila jednostavna, ali je jedina moguća ako se želi zadržati solidarni zdravstveni sustav.
"Ta odluka nije bila jednostavna, ali je jedina moguća ako želimo zadržati sustav u kojem ćemo imati solidarnost, a to je princip zdravi prema bolesnima i bogati prema sromašnima", rekla je Strenja Linić gostujući na N1 televiziji.
Strenja Linić kao braniteljica oslobođenja plaćanja police
Podsjetila je da su plaćanja dopunskog osiguranja oslobođeni siromašni građani i skupine građana kao što su djeca do 18 godina starosti, redoviti studenti, oboljeli od malignih bolesti, psihijatrijski bolesnici itd. Oboljeli od malignih bolesti mjesečno troše tisuće kuna i ne plaćaju dopunsko osiguranje, što znači da dio građana podnosi taj teret. "Da zadržimo taj sustav morali smo ići s povećanjem, što znači da neće biti participacija", kazala je.
Na upit koju vrstu osiguranja ona koristi i koliko ga plaća, Strenja Linić je odgovorila da je kao braniteljica oslobođena plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja, "ali to je polica HZZO-a".
"HZZO ispunava sve što je moguće. Kod privatnih osiguravatelja je drugačije, kod njih se polica plaća jeftinije, ali će osobe starije od 60 godina ili rizično bolesni plaćati i do 150 kuna. Mi to ne želimo i to ne može postojati unutar našeg sustava u kojem postoji HZZO", dodala je.
Privatne osiguravajuće kuće ušle su u sustave tipa HEP-a i Ministarstva obrane i sklopile s tisućama ljudi police s dumping cijenama, tvrdi Strenja Linić koja smatra da bi državni službenici morali ostati unutar HZZO-a jer vrlo malo troše.
Sanacije bolnica nisu uspjele
Poduprla je smjenu svih sanacijskih upravitelja bolnica u Hrvatskoj, ustvrdivši kako su sanacije trebale biti gotove za godinu dana, a njihovi rezultati pokazuju da nisu uspjele, jer sve zdravstvene ustanove i dalje imaju manjkove.
Na pitanje kako će poslovati bolnice u Gospiću i Slavonskom Brodu ako, primjerice, u Rijeci ne posluje dobro, rekla je kako je riječki KBC nakon promjene menadžmenta uspio pozitivno poslovati.
"Važno je kako će se ponašati upravljačka strukutra, ravnatelji se moraju birati na javnom natječaju. Manje bolnice koje će biti vraćene županijama i prije su bile u županijama. Mi smo ih sanirali, a one su opet bile u minusu", istaknula je.
Bolnički sustav je neracionalan, postoje bolnice s vrhunskim uređajima na kojima nema tko raditi, što znači da treba krenuti s reformom hitne medicinske pomoći, kako bi se od jeseni krenuli s reformom bolničkog sustava.
"Neke bolnice se moraju grupirati jer nemaju dovoljno liječnika, u zadnje dvije godine otišlo je 350 liječnika, što je cijela bolnica u Osijeku. Odlaze mladi ljudi koji su trebali voditi sustav. Vjerujte, nije sve zbog plaće nego su bili frustrirani zbog nepravednog načina raspodjele, netransparentnog napredovanja i neplaćenih prekovremenih sati", ustvrdila je Strenja Linić.
