Još svega nekoliko dana je ostalo do roka kada će i stranci moći kupovati poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj.
Od 1. srpnja, naime, prestaje vrijediti posebna zaštita, ugrađena i u sam Zakon o poljoprivrednom zemljištu - da je poljoprivredno zemljište dobro od posebno interesa za RH te da kao takvo uživa posebnu zaštitu - odnosno, da pravne i fizičke osobe ne mogu biti nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u RH.
Budući da smo dio zajedničkog europskog tržišta te imamo slobodu kretanja kapitala, ljudi i dobara, poljoprivredna zemljišta više ne mogu uživati posebnu zaštitu koju je, usput rečeno, RH produljila do maksimalnog mogućeg roka.
Kako bi ipak uvela dodatni mehanizam zaštite, Hrvatska je, pripremajući se za ovaj datum, donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji propisuje da država ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni, ako se radi o površinama većim do 10 ha za kontinentalno područje ili 1 ha za priobalno područje.
Odnosno, zakon propisuje da na natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu prednost imaju dosadašnji posjednici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta koje graniči s poljoprivrednim zemljištem koje se prodaje.
Cijene zemljišta veće u odnosu na 2021.
Tržišna cijena poljoprivrednog zemljišta, kažu nam u Ministarstvu poljoprivrede, regulirana je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina koju vrše ovlaštene osobe; stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji.
A prema najnovijim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), dobivenim temeljem raspoloživih podataka Ministarstva financija - Porezne uprave, prosječna cijena kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj u 2022. iznosila je 27.689 kuna po hektaru, livada 16.444 kune po hektaru, a pašnjaka 20.189 kuna po hektaru.
Prema navedenim podacima, hektar oranice, koji je 2021. iznosio 27.396 kuna, u protekloj je godini bio skuplji za 293 kune. Cijena pašnjaka skočila je s 18.480 kuna po hektru u 2021. godini za 1.709 kuna 2022. godine. Livade su, pak, pale sa 17.138 kune po hektru na 16.444 kuna, odnosno za 694 kune.
Od 12 ponuda niti jedna nije prihvaćena
Na pitanje, je li država već ponudila otkup nekih poljoprivrednih zemljišta kako ne bi došli u strano vlasništvo ili će čekati da se prodavatelji sami jave, u Ministarstvu poljoprivrede pojašnajvaju da je vlasnik poljoprivrednog zemljišta dužan u slučaju prodaje ponuditi poljoprivredno zemljište na prodaju Ministarstvu poljoprivrede, a Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od zaprimanja pisane ponude obavijestiti prodavatelja o prihvaćanju ponude.
"Ukoliko se Ministarstvo u navedenom roku ne očituje na ponudu, smatra se da je suglasno s prodajom, odnosno ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, prodavatelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu", kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Ministarstvo podsjeća da se kupljeno poljoprivredno zemljište (iz članka 59. navedenog Zakona) ne može se otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji te da će Ministarstvo, prilikom razmatranja ponuda za pravo prvokupa, "primjenjivati pozitivne zakonske propise, vodeći računa da se zaštiti poljoprivredno zemljište kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku".
Budžet od 13.000 eura
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu (odnosno, od 28. svibnja 2022.), Ministarstvo je zaprimilo 12 prijedloga za pravo prvokupa od čega se osam zahtjeva odnosilo na ponudu katastarskih čestica površine do najviše 5 hektara dok su četiri prijedloga za pravo prvokupa podnesena za površine od 13 do 51 hektara.
Ministarstvo nije iskoristilo pravo prvokupa po niti jednom tom prijedlogu, a na naše pitanje, koliko su novca u budžetu predvidjeli za prvokup od 1. srpnja, navode da je za 2023. godinu osigurano 13.272 eura za otkup poljoprivrednog zemljišta te da će se u slučaju potrebe sredstva planirati u višem iznosu od trenutno planiranih.
