Zoran Milanović sinoć je postao peti hrvatski predsjednik zahvaljujući volji nešto više od 52 posto birača koji su izašli na predsjedničke izbore. U drugom krugu izbora koji su obilježile tenzije i velik broj kandidata koji su dobrano zagrizli kolač favorita, mjesto na pantovčaku prepustila mu je Kolinda Grabar Kitarović.
Odmah po objavi prvih rezultata počela su se kristalizirati neke pitanja koja bi mogla obilježiti hrvatsku političku budućnost u narednih pet godina. Komunikacijski stručnjak Petar Tanta za Net.hr prokomentirao je uzroke Milanovićeve pobjede, ali i ono što bi se moglo događati na Pantovčaku od 18. veljače, kada će biti svečana inauguracija.
"Trijumf Zorana Milanovića nije ostvaren, kako smo svi prognozirali, kao borba u nekoliko tisuća glasova, već je razlika bila značajnija. On nije pobijedio zato što je bio drastično dobar, nego zato što je Grabar Kitarović bila ekstremno loša. Mislim da je jako puno ljudi izašlo s dojmom glasanja za manje lošeg kandidata, jer je u njima pet godina gafova koji su praktički eksplodirali s kampanjom, koja će otvoriti neke nove horizonte u zemlji. Vjerujem da ćemo iz nje mi stručnjaci, ali i javnost, poprilično puno naučiti što se, prije svega, ne smije nikako raditi ne samo unutar predsjedničkih izbora, nego i u javnom diskursu općenito", mišljenja je Tanta.
Testni period sazrijevanja
Milanović će, smatra Tanta, na Pantovčaku jedno vrijeme imati "testni period" u kojem bi trebao dokazati da je zaista pobijedio svoj ego i da je ovladao svojim nezgodnim karakterom. U tome bi mu mogla pomoći i sama predsjednička funkcija, koja, prema ovlastima, ne pruža veliko opterećenje donošenjem odluka, ali daje na značaju i pojavnosti samog predsjednika te mu omogućava savjetodavnu ulogu.
"Ako dobro posloži cijelu priču, mislim da bi mogao biti dobar predsjednik, i u principu raspisivanja izbora, ali i u sudjelovanju u dnevnom životu naše zemlje", uvjeren je Tanta.
No, početak Milanovićeva mandata na Pantovčaku mogao bi biti turbulentan. Iako je obećao da će se držati slova Ustava i kako Vladi neće raditi probleme, analitičari predviđaju kako će se ipak raditi o tvrdoj kohabitaciji njega i premijera Andreja Plenkovića kao dvije važne figure u hrvatskom političkom prostoru.
Problematična kohabitacija
Osim različitih svjetonazora, Milanović i Plenković imaju nekoliko sukoba i od ranije, a novi se predsjednik nije libio u kampanji negativno govoriti o Plenkoviću te "pakirati" Grabar Kitarović njene poteze kao neuspjehe aktualne Vlade. To potvrđuje i sinoćnja Plenkovićeva izjava u kojoj najavljuje tvrdu kohabitaciju te govori kako će imati vremena za raspravljanje o "neriješenim računima", ali da se s Milanovićem neće miriti.
"Mislim da bi Andrej Plenković volio imati problem sa Zoranom Milanovićem, jer u ovom trenutku ima veći problem otvaranja fronta unutarstranačkih izbora u HDZ-u, koji su praktički već jučer počeli tinjati. S druge strane imat ćemo bratoubilački rat unutar stranke gdje će netko trebati ovladati strankom, tako da iz perspektive neutralnog promatrača mislim da bi Penkoviću puno bolje bilo da može reći: 'Evo vidite kakvog predsjednika imamo, ne mogu s njim sjesti za stol i razgovarati'. Ako prevrtimo film u posljednjih pet godina situacija je bila dijametralno suprotna iako je Kolinda rekla: 'Ja ću sazivati sjednice, ja ću lupati šakom o stol'. Mislim da Plenković pokušava u Milanoviću pronaći nekoga s kim će se 'potući' da bi odvratio pozornost od toga što mu se događa u kući", smatra komunikacijski stručnjak.
Kohabitacija, kakva god će ona biti, mogla bi iskristalizirati neke važne teme. Hrvatska je u ovom trenutku u jednom važnom i osjetljivom razdoblju zbog predsjedanja Vijećem Europske unije. Tanta kaže kako bi prve mjesece Milanovićevog predsjednikovanja mogle obilježiti teme vezane uz predsjedavanje, koje bi, smatra, trebalo iskoristiti za prosperitet zemlje. No, nakon toga bi moglo uslijediti turbulentno ljeto.
"Vratio bih se na neke neriješene stvari iz mandata Kolinde Grabar Kitarović, a to su gospodin Lozančić, o kojem se puno pričalo u debatama, ili gospodin Selak, kojem je na tako brutalan način njegov ugled ukaljan niskim strastima oko kampanje. Tu je i definitivno priča oko Milana Bandića i Zdravka Mamića, koji su bili neformalni odvjetnici Kolinde Grabar Kitarović i toga kakav je bio njihov odnos za vrijeme njenog vladanja na Pantovčaku. Mislim da bi tu Milanović i SDP mogli skupiti ponešto bodova za bolju startnu poziciju uoči sljedećih izbora. U fokus javnosti će doći parlamentarni izbori te zauzimanje pozicija, obilazak terena i slično. Mogu reći kako nas čeka vruća politička jesen s malo drugačije promiješanim kartama", procjenjuje Tanta.
Kolinda ipak ne ostaje?
Prema njegovim riječima u tome sada već bivša predsjednica neće sudjelovati. Iako je jučer u svome govoru rekla kako će ostati u Hrvatskoj i najprije se nekoliko dana odmoriti, a zatim i dovršiti doktorat na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, njena ranija aktivnost u diplomaciji i sigurnosnom sektoru mogla bi odlučiti i njenu buduću karijeru.
"Gledajući prošlost Kolinde Grabar Kitarović mislim da će se vrlo brzo evakuirati iz ove države. Vjerujem kako s pozicije bivše predsjednice Republike može napraviti jako lijepu diplomatsku karijeru i nekako mi njena prošlost govori da stremi k tome. Vjerujem kako će iskoristiti svoje kontakte unutar NATO-a, Vijeća Europe, i tako dalje te da će si naći jednu poprilično izazovnu poziciju na kojoj će moći ostvariti sve svoje ambicije", zaključuje Tanta.
