Zabrana rada nedjeljom tema je o kojoj se proteklih dana podosta govori i to najčešće s oprečnim stavovima. Doznaje se i kako se spremaju izmjene Zakona o trgovini kojima bi se omogućilo da trgovci tijekom godine odaberu 14 nedjelja u kojima će njihove trgovine biti otvorene. No, predsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca Martin Evačić tvrdi kako su manji poslodavci i oni mješovitih formata općenito za neradnu nedjelju, dok su poslodavci većih formata protiv. Istaknuo je i kako se pregovaralo o 12 do 16 neradnih nedjelja godišnje.
"Ne mogu komentirati to o 14 jer nismo vidjeli zakon. Mi ne možemo gledati da je baš tih 14 nedjelja profitabilno. Tu se gledalo većinom da se osigura rad nedjeljom u sezoni. Niti jedan trgovac nije da se rad nedjeljom potpuno zabrani", rekao je Evačić u emisiji u Mreži prvog na Hrvatskom radiju. Uz njega, u emisiji su gostovali i predsjednica Sindikata hrvatske trgovine Zlatica Štulić i upravitelj Westgatea Denis Čupić.
Trgovci su upozorili kako niz djelatnosti radi nedjeljom zbog čega je pogrešno govoriti o regulaciji rada tim danom, no ističu da radnici trebaju biti zaštićeni. Ponudili su i analize koje ne idu u prilog zagovornicima rada nedjeljom.
"Obojica sjedimo u HUP-u, razgovaramo, niti u mojoj koordinaciji nema jedinstvenog stava. Mi trenutačno ne govorimo o regulaciji rada već regulaciji rada nedjeljom i to je po meni potpuno promašeno, jer niz djelatnosti radi nedjeljom. Radnici trebaju biti zaštićeni nedjeljom. Mi smo radili analizu u osam trgovačkih centara, na nekih 190 trgovina. Na svim analiziranim trgovinama, mislim da ako bismo i našli da neki trgovac radi svaku nedjelju da su to primili, imamo niz trgovaca koji plaćaju veću satnicu nedjeljom 30 do 70, ali ima nekih koji su platili i 100 posto.
Čak imamo jedan primjer od 180 posto. Iz analize smo vidjeli da je nedjelja drugi dan s najvećim prometom, nakon subote. Ponedjeljak je najslabiji dan. Ministarstvo tvrdi drugačije jer su uzeli fiskalizirane račune od svih trgovina, onih koji rade od ponedjeljka do petka i na primjer trgovina autodijelovima. Mi ćemo imati dva tektonska poremećaja, jedan je nerad nedjeljom, a drugi je pad potrošnje", smatra upravitelj Westgatea Denis Čupić.
Neradna nedjelja bez iznimaka
U sindikatima smatraju kako to nije točno, jer unatoč Zakonu o neradnim danima i blagdanima, trgovine ne rade svega tri dana godišnje. Uz to, ne vjeruju Čupićevoj statistici o dodatno plaćenim nedjeljama.
"Imali smo situaciju da su neki radili 20 nedjelja u kontinuitetu. Imali su drugi dan slobodan, ali nedjelja je bila važna. Mi imamo Zakon o neradnim danima i blagdanima ali to je samo mrtvo slovo na papiru jer se ne poštuje. Imamo samo tri blagdana kad se ne radi, sve ostalo se radi. Sad u vrijeme korone je prvi put da su radnici Praznik rada mogli provesti kako su htjeli. Što se tiče plaćanja, ranije je prema kolektivnom ugovoru bilo 35 posto. Znam jednog poslodavca koji plaća 40 posto više, nikad nisam upoznala radnika koji je dobio 100 posto veću satnicu. Poslodavci stalno ističu da je to radni dan kao i svaki drugi", rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić.
No, na primjeru sadašnje "epidemiološke mjere" vidljivo je da neradna nedjelja ne vrijedi za sve. Tako u HUP-u smatraju da bi se zabrana rada nedjeljom, ako bude izglasana, trebala donijeti bez iznimaka, odnosno mogućnosti da pekarnice i benzinske postaje ostaju otvorene. No, i dalje ostaju pri stavu da je o neradnoj nedjelji bespredmetno govoriti, a dodatan argument za to je i turizam.
"Ako će se ići u to treba ići bez iznimaka, bez pekara, malih trgovina, zakon je zbog toga padao na Ustavnom sudu i takve iznimke rade veliki nered na tržištu. Sad kad se ne radi nedjeljom, pekare i benzinske se pretvaraju u najnormalnije trgovine gdje imate sve i svašta. Kad idete u Austriju ugostitelji rade, ugostitelji rade u Italiji, Sloveniji. Rade bolje nedjeljom, jer ne rade trgovine. Mislim da kao turistička zemlja ne bismo trebali ograničavati rad trgovina nedjeljom", naglasio je Evačić.
Manje otkaza, ali i manje plaće
Sindikalci i trgovci su se potom dotakli i najvažnijih pitanja - plaća i otkaza. Ranije prognoze, objavljene u javnosti, govore i o 15.000 otkaza u sektoru trgovine. Sindikati se plaše takvog scenarija, dok trgovci uvjeravaju kako do toga neće doći, ali bi moglo doći do manjih plaća zbog pada prometa.
"Kad je prošli put bio Zakon o neradnoj nedjelji nije bilo otpuštanja. Mi smo prije korone imali veliki deficit u broju radnika. Svi poslodavci su rekli da bi mogli zaposliti 500, 600, 700 ljudi jer im je nedostajalo ljudi. Danas imaju situaciju da se radna vremena produljuju s istim brojem radnika. Ne znam temeljem čega se daju procjene o otkazima. Mi obavljamo razgovore s mnogim poslodavcima, nismo čuli da će netko otpustiti 500, 600 radnika. Mi pitanje nedjelje postavljamo već dugi niz godina i smatramo da se nedjelja mora riješiti. To je jedno opće društveno pitanje. Mnogi su nam javili da su njihovi prometi dva do tri posto i da im se ne isplati raditi", komentirala je Štulić.
"Dogodit će se da neće biti nekih velikih zapošljavanja... Mislim da će neki trgovci ipak morati otpustiti, naročito neki od velikih formata jer će oni imati određeni višak, ali to nije 10, 20, 30 tisuća otkaza. To će se po meni riješiti nekim prirodnim odljevom ili seljenjem radnika", komentirao je Evačić, dok je Čupić upozorio: "Mi smo s jednom revizorskom kućom proveli analizu i došli do 15 tisuća radnika viška. Jedan dio će se preliti u druge trgovine, ali past će i plaće u trgovinama. Rezultat svega će biti i manje plaće, i sindikati moraju svoje članove na to upozoriti. Visoko profitabilne trgovine će izgubiti oko 17 posto svog tjednog prometa i plaće će padati."
