Da zastupnici u Hrvatskom saboru plaćaju kvadrate stana daleko ispod tržišne cijene, koriste službene automobile, ostvaruju prava na raznorazne naknade i još nekolicinu toga, postala je glavna tema u Hrvatskoj u zadnje vrijeme.
Zbog tih prava u fokusu javnosti našao se Zvonimir Frka-Petešić i njegov stan, a potom i podrum za skladištenje knjiga, pa i Mario Banožić kojeg je predsjednik RH optužio da "dila nekretninama", a u posljednje vrijeme i Peđa Grbin te Arsen Bauk s naknadama za odvojeni život. Svima njima jedna je stvar zajednička - svi tvrde da prava ostvaruju na zakonit način pa smo zakone upravo i pogledali.
Odnos zastupnika i Hrvatskog sabora definira Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru kojim se utvrđuje zastupnička plaća, naknada nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti, zastupnički paušal - za materijalne troškove u obnašanju zastupničke dužnosti u mjesečnoj svoti od 10 dnevnica za službeno putovanje, ali i zastupnička mirovina te otpremnina. No u tom zakonu ne spominju se naknade, odnosno specifičnosti istih, ali na službenoj stranici Sabora javno je dostupan jedan bitan dokument: Pravni izvori zastupničkih prava i dužnosti.
Širok zakonski okvir
Tamo stoji kako su materijalna i druga prava zastupnika u Hrvatskom saboru vezano uz nadležnost Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uređena uz pomoć nekoliko pravnih dokumenata.
Tu je tako Ustav Republike Hrvatske, Poslovnik Hrvatskoga sabora, već spomenuti Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, ali i Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika te Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Prava se definiraju i Odlukom o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika, Odlukom o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, sredstava za službena putovanja, poslovnih kreditnih kartica i sredstava reprezentacije, Odlukom o zastupničkom paušalu i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Svi oni detaljno su obrađeni u ovom dokumentu na stranici Sabora pa krenimo redom.
Naknada za odvojeni život
Posljednji slučaj, onaj Grbina i Bauka, u fokus je stavio naknadu za odvojeni život. Ona je naime dio Prava na naknadu određenih materijalnih troškova gdje još spadaju i naknada troškova za službeno putovanje te životno osiguranje. No, vratimo se naknadi za odvojeni život.
Kako je naveo predsjednik SDP-a, on je prijavljen u Puli te temeljem toga ima pravo na navedenu naknadu. Istaknuo je kako većinu vremena njegova supruga i osam mjeseci staro dijete provode upravo tamo pa na naknadu ima pravo. Ipak, odlukom da će dijete vrtić pohađati u Zagrebu, Grbin je, kako tvrdi, zatražio ukidanje iste.
Inače, kako stoji u ovom dokumentu, na ovu naknadu pravo ostvaruje zastupnik koji ima prebivalište udaljeno više od 50 km od Zagreba i kojemu je u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika osiguran smještaj u stanovima za službene potrebe, u unajmljenim stanovima i iznimno hotelski smještaj ili pak stan koji je u njegovu vlasništvu ili vlasništvu člana uže obitelji.
Navedena naknada iznosi 1.000,00 kuna, a direktno je uređena i Odlukom o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika gdje stoji kako ista isključuje pravo zastupnika na dnevnice za dan dolaska i povratka sa zasjedanja odnosno sa sjednice radnog tijela ili kluba zastupnika te se ne isplaćuje u vremenu od 15. srpnja do 15. rujna i od 15. prosinca do 15. siječnja tekuće godine, te u razdoblju od raspuštanja do konstituiranja novog saziva Hrvatskoga sabora.
Pravo temeljem zahtjeva
Zakonski okvir definira dakako i način ostvarenja prava na ovu naknadu, a zastupnik ju ostvaruje na osobni zahtjev sukladno ispunjenom Zastupničkom upitniku dok rješenje donosi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora, nakon obavijesti tajnika Sabora o osiguranom smještaju u Zagrebu.
Ukoliko zastupnik pravo na naknadu za odvojeni život ostvaruje sukladno točki II. stavku 4. Odluke Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora rješenje donosi po danoj Izjavi zastupnika o osiguranom smještaju u stanu koji je u njegovu vlasništvu ili vlasništvu člana uže obitelji, utvrđeno je.
Ostala prava
Osim toga, zastupnici ostvaruju i pravo te naknadu za smještaj koja u neto iznosu mjesečno doseže do 2.500 kuna, a tu je i naknada troškova režija u iznosi do 500 kuna mjesečno.
Oni koji su u stanovima za službene potrebe ili u unajmljenim stanovima, iznimno hotelskom smjšetaju, a koriste vlastiti automobil, imaju pravo na višekratnu naknadu u troškova kilometraže pri dolasku i odlasku u svakom tjednu koliko traje zasjedanje. Ona iznosi dvije kune po prijeđenom kilometru.
S druge strane, mjesečni iznos od 2.500 kuna dobivaju oni
zastupnici koji ostvaruju pravo na naknadu mjesečnih troškova
prijevoza, a to znači da ne koriste
smještaj u stanovima za službene potrebe ili u unajmljenim
stanovima, hotelski
smještaj ili smještaj u stanu koji je u njihovom vlasništvu ili
vlasništvu člana njihove uže obitelji, a imaju prebivalište
udaljeno više od 50, a manje od 150 km od Zagreba. Na sjednice
Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika dakako onda dolaze
vlastitim ili unajmljenim vozilom odnosno vozilom u vlasništvu
člana uže obitelji ili člana zajedničkog kućanstva.
Prava na naknade po pitanju prijevoza ostvaruju se po odobrenju tajnika Sabora uz predočenje odgovarajuće dokumentacije, definirano je.
(Iznad) prosječna plaća
Naposljetku, uz sve navedeno ne možemo izostaviti ni činjenicu da saborski zastupnici u Hrvatskoj imaju prosječnu plaću od 16 tisuća kuna. Ona je također definirana gore navedenim zakonskim aktima, a utvrđuje se množenjem osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika koju određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom s koeficijentom utvrđenim za određene dužnosnike.
Koeficijenti za izračun plaće dužnosnika Hrvatskoga sabora su sljedeće: predsjednik Hrvatskoga sabora 7,86; potpredsjednici Hrvatskoga sabora 7,14; predsjednici radnih tijela Hrvatskoga sabora 6,42; potpredsjednici radnih tijela Hrvatskoga sabora 5,70 te zastupnici Hrvatskoga sabora 5,27.
Osim toga, plaća dužnosnika uvećava se za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, a najviše za 20 posto.
Naposljetku, kako bi uopće ostvarili pravo na plaću, zastupnici su dužni odmah nakon početka obnašanja zastupničke dužnosti ispuniti zastupnički upitnik u kojem se izjašnjavaju žele li koristiti pravo na plaću.
Ukoliko žele ostvarivati plaću u Hrvatskom saboru dužni su dostaviti zahtjev Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove s datumom od kojeg žele stupiti u radni odnos u Saboru i Elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnopravnom statusu (radnom stažu). Vezano uz navedeno, zastupnici se također prethodno moraju javiti Službi za pravne poslove i ljudske potencijale radi prijave na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju ne smiju primati drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako je zakonom drugačije propisano. Plaćom dužnosnika smatra se svaki novčani primitak za obnašanje javne dužnosti, osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti, a dužnosnik ne može primiti plaću prije nego što podnese Izvješće s podacima o dužnosti koju obavlja profesionalno ili neprofesionalno te s podacima o svojoj imovini i imovini bračnog ili izvanbračnog druga i malodobne djece, zaključeno je.
Pravne izvore zastupničkih prava i dužnosti pogledajte ovdje!
