Proteklog vikenda izašli su podaci o potrošnji kućanstava koje sva tri godine provodi Državni zavod za statistiku. Podaci pokazuju da je prosječna hrvatska obitelj 2017. godine trošila 82.530 kuna po kućanstvu, točnije, mjesečno oko 6.800 kuna.
Pritom europsko gospodarstvo tone, a analitičari strahuju od recesije, no ekonomska aktivnost u Hrvatskoj početkom godine pokazala je znakove jačanja. Tako je promet u trgovinama na malo u veljači skočio 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Još se nismo oporavili od krize, ali...
Radi se o najvećem skoku maloprodaje u Hrvatskoj tijekom posljednjih 12 godina, što se pripisuje boljem stanju u kućnim proračunima građana, a kada bi se tome pribrojili povoljni podaci za siječanj, u prva dva mjeseca ove godine maloprodaja je porasla 6,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je važno zato što osobna potrošnja čini 57 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ona pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija. I industrijska proizvodnja koja je u siječnju i veljači ojačala 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine potvrđuje da je gospodarstvo dobilo na zamahu. Time je prekinut trend njezina pada, prenosi Novi list.
Bolje stanje u našim džepovima
Nažalost, hrvatski životni standard i gospodarstvo, za razliku od većine europskih zemalja, još se nisu oporavili od krize. No, novost je da su hrvatski građani početkom ove godine prvi put u posljednjih 14 godina primijetili kako se stanje u njihovim kućnim proračunima prestalo pogoršavati, stoji u anketi o pouzdanju potrošača koja se provodi od 2005. godine, a na koju se poziva Komora.
Za bolje stanje u džepovima hrvatskih građana nije zaslužna samo protekla godina u kojoj su strani turisti u Hrvatsku donijeli rekordnih 10,1 milijardi eura već su i iseljeni građani prošle godine u Hrvatsku poslali rekordnih 2,1 milijardu eura doznaka, podaci su Hrvatske narodne banke.
Doznake iz inozemstva, nema sumnje, obiteljima u Hrvatskoj znatno su propravile kupovnu moć i povećale potrošnju u zemlji. Preračunato, radi se o 15,7 milijardi kuna, ili oko 900 milijuna više nego 2017., piše Novi list.