"Hoće li Hrvatska prihvatiti Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije (Marakeški sporazum), u čijoj je izradi aktivno sudjelovala? Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu Ujedinjenih naroda i on nije pravno obvezujući za države članice, a donosi niz preporuka i instrumenata koje svaka država može – ali i ne mora – primijeniti i uvrstiti u svoje zakonodavstvo", piše Večernji list.
Riječ o pravno neobvezujućem dokumentu koji sve odluke o migracijskoj politici – između ostalog i onu koliko će migranata primiti na svoje tlo – potpuno prepušta suverenim državama. Međutim u posljednje vrijeme izaziva kontroverze raznim tumačenjima, poput onoga da bi po njemu Hrvatska trebala primiti mnogo – a govori se o milijunima – migranata.
Istodobno se potpisuju peticije protiv Globalnog sporazuma, a pojačava se i politički pritisak na predsjednicu i Vladu da od njega odustanu. Kritike su se pojačale i nakon što su neke države, poput SAD-a, Mađarske i Austrije, najavile da ga neće prihvatiti. Vrlo je lako moguće da Globalni sporazum u domaćoj politici postane nova Istanbulska konvencija.
Predsjednica to ne može potpisati
Sadržaj Sporazuma usuglašen je na Općoj skupštini UN-a u srpnju, a cilj mu je stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama. Države članice ovlastile su EU da u njihovo ime – kao jedan glas – pregovara o Sporazumu.
Iako su neki portali objavili kako im je predsjednica poručila da Sporazum neće potpisati, s Pantovčaka su Večernjem kazali da ga predsjednica ni ne može potpisati jer se Sporazum i ne potpisuje te poručili da je za njega u cijelosti nadležan MVEP, a ne Pantovčak. Sporazum se ne potpisuje jer je riječ o pravno neobvezujućem dokumentu. Umjesto toga prihvaća se na političkoj razini. Time šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica i njime nastoje pridonijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama.
U Hrvatskoj bi ga trebala prihvatiti Vlada svojim aktom, a predstavnici svih država koje ga podržavaju svečano bi ga prihvatili na skupu u Marrakechu od 10. do 11. prosinca. Kritičari napominju da je problem to što se u Sporazumu migracije navode kao ljudsko pravo.
No u Sporazumu se vrlo jasno navodi da se njime ne postavljaju uvjeti ni obveze prema migrantima nijednoj državi, da se njime ne odlučuje koja će država koga primiti niti govori o tome da države nemaju pravo zaštititi svoje granice. Suverenost svake države u upravljanju migracijama apostrofirana je kao jedan od glavnih principa Sporazuma.
