Bila je to neka sitnica iz dućana, flasteri ili nešto slično, čovjek bi rekao da nitko neće primijeti da je nestalo s police. Ali, oko sokolovo detektivke u civilu primijetilo je ruku časne sestre kako krade i već drugi tren prijekorno je gledala kradljivicu u odijelu svetice.
"Bila je to možda najsmješnija situacija koju sam doživjela u karijeri. Ukrala je baš nešto banalno, glupost neku na razini flastera, više se ni ne sjećam što je točno bilo, ali je bilo i smiješno i glupo", prepričava nam Katarina Čubelić koja radi kao detektivka u civilu već 15-godina za tvrtku Securitas. Svega se nagledala, pa je i epizoda s časnom sestrom od prije nekoliko godina postala jedna u nizu priča.
A ima toga još.
"Jednom sam u knjižari uhvatila mladi bračni par s djetetom u kolicima. Ispod dječje dekice sakrili su knjigu 'Seksopedija', bilo im je baš neugodno kad sam ih uhvatila. Knjigu su vratili", smije se Katarina.
Njezin je posao da u civilu obilazi trgovine Splita, glumi kupca i budnim okom prati sumnjivce. Godine su donijele iskustvo, već zna skoro sve trikove i fazone lopova, od početnika do okorjelih i nepopravljivih dugoprstića. Ponekad su to igre hvatanja koje traju danima, ali detektivi su već uhodani i skoro unaprijed znaju što je u glavama lopova.
"Ujutro prvo obiđem ključna mjesta u dućanu, vidim gdje je ostavljena ambalaža iz koje su ukrali proizvod. Već znamo koja su kritična mjesta s kojih nestaju stvari. Ako nešto fali, vratim kamere kako bih utvrdila tko je to napravio. Ako je ukrao danas, obično se vrati pa ih prepoznamo na ulazu te zaustavimo", govori nam ova detektivka.
Kad se vrate na mjesto "zločina", detektivi ih prate jer kradljivcima nikad dosta pa idu opet u akciju, a i ne mogu ih zaustaviti na temelju prijašnjih krađa, moraju čekati na novi pokušaj. No, ne hvataju ih odmah između polica.
"Zapravo, ništa nije krađa dok se ne prijeđe blagajna. Čak i ako u trgovini kupac stavi nešto u torbu, on to može izvaditi na blagajni i platiti. Zato ih zaustavljamo tek kad prijeđu blagajnu", govori nam Katarina i otkriva da ih zaustave tek kad drugi put ukradu.
A kad kradljivci "padnu", ne ide to uz buku, galamu i paradu za sve ostale. Detektivi su diskretni, povuku ih sastrane u sobu, napravi se zapisnik, ponekad pozove policija.
A reakcije?
"Ima svega, ako je nekome prvi put, obično se prepadne, ispriča i vrati stvar i nikom ništa. Drugi su opet bahati i arogantni", govori.
Top lista najčešćih kradljivaca u isto vrijeme začuđuje i rastužuje. Kapitalci su penzioneri i tinejdžeri. Stariji ljudi kradu često iz potrebe.
"Ako se radi o trgovini široke potrošnje, obično kradu paštete, salame, sireve. Istina je, rade to da ne bi bili gladni. Prošetaju se dućanom pa uzmu kakav kiflić i jogurt i pojedu to dok hodaju trgovinom, u džep stave usput i paštetu. A ima i profesionalaca koji ciljaju na popularne marke koje potom preprodaju na splitskom Pazaru ili na internetu", otkriva nam Katarina.
Takvi profesionalci obično haraju po većim centrima i redom kradu Argete, pršute, Cedevite, Milke, Ferrero, Bajadere... To je roba koja se lako utopi i preproda.
"Ako je Cedevita šest eura, oni je prodaju za tri eura. Dobro njima - dobro njihovim kupcima. Takvi lopovi su najproblematičniji, organizirani su i idu ciljano u pohod po centrima. Po društvenim mrežama vidimo robu koju "utapaju", ali nije to samo hrana, ima tu i odjeće, razne tehnike...“, kaže nam.
Ima tu i parfema, kozmetike, a s ljetom i proljećem na top listi omiljenih proizvoda je i vrtni alat. "Skupa kliješta – to je njihov top proizvod za ukrasti", smije se Katarina.
No i lopovi se nerijetko specijaliziraju, čak samo za pojedine brendove. "Znam čovjeka koji voli samo head&shoulders, drugi krade samo žilete, a znam i čovjeka koji skuplja samo Milka čokolade i tako redom", otkriva nam i tajne navika lopova.
Katarina neke zna godinama i stari su znalci, život piše čudne priče pa se dogodi i to da se već pozdravljaju na ulici.
"Naravno da se pozdravimo – došli smo i do te faze", kroz smijeh će ova detektivka.
Poneka padne i far-play dogovor, zamoli lopove da ne ulaze u trgovine koje ona pokriva. "Zašto se hvatati, onda moramo zvati policiju, ići na sud, oduzima nam svima to vrijeme", govori. Zato je nekad jednostavnije da ih zamoli da više ne svraćaju pa je ponekad i poslušaju.
A uz sunce, izlaze i lopovi koji postaju posebno aktivni ljeti. Shopping centri su meka za one koji vrebaju i na kupce.
"Modus operandi je uvijek isti – dvije žene operiraju u paru. Prate tko diže novac na bankomatu i tako biraju žrtvu. Jedna kreće u akciju i skrene žrtvi pozornost - u stilu, kao da je slučajno trkne, uvijek je to neki 'slučajan' dodir. Dok se ispričava žrtvi, dotle druga zavlači ruku u torbicu i vadi pun novčanik. Obično samo uzmu novac, a novčanik se poslije nađe odbačen u trgovinama sa svim dokumentima", kaže nam Katarina.
Gužva je poziv na akciju, što je više kupaca, veća je prilika za krađu. Njezino iskustvo govori da ovako operiraju često strankinje, posljednji put bile su to Bugarke. "Predala sam ih policiji, a one su vjerojatno bile deportirane iz države i dobile su moguće zabranu ulaska u zemlju", kaže nam.
Špica za lopove su srpanj i kolovoz, kaže da se uvijek radi o ženama koje izvlače novčanike iz torbica. A omiljene torbice su...
"One velike ženske, pretrpane u kojima se sve lako zagubi. One kao da zovu da budu na meti lopova", kaže.
Aktualna je i još jedna prijevara – gluhonijemi prevaranti.
"Šetaju s papirom da su gluhonijeme osobe i sakupljaju navodne donacije. Na meti su im naročito stariji ljudi. Imala sam situaciju da je stariji čovjek dao 50 eura i zamolio da mu se vrati 30 eura jer je bio voljan pomoći sa svojih 20 eura. Prevarant je uzeo novčanicu, nestao, a ovaj je čekao 15-ak minuta. Kad se nitko nije vratio, pitao je na infopultu centra gdje je nestao gluhonijemi čovjek. Shvatio je tada da je prevaren", prepričava situacije Katarina zbog kojih joj često bude teško u poslu - gledati naivne ljude koji nasjedaju.
"Zato treba upozoravati, informirati ljude, naročito mlađi trebaju pričati sa svojim starijima, govoriti da ima prevaranata i da ne budu naivni. O tome treba baš puno pričati i govoriti jer toga ima baš more", kaže nam.
U tom moru situacija kroz koje je ova detektivka prošla ima i tužnih epizoda.
"Baš mi je bilo teško kad sam u krađama hvatala djecu. Majka ih je tjerala, a ona bi sjela na kavu i čekala. Bila sam razočarana i tužna. Jedna je majka tjerala i djecu i svog oca da kradu. Stariji čovjek je morao i prositi po centru, poslije je preminuo. Ta mi je epizoda bila baš teška", kaže Katarina.
Ima i stranaca koji kradu i to onako usput dok ljetuju. Nisu to sitnice, nego baš krupne stvari. "Neki dan je Nijemac kupio dvije masline i dok ih je ukrcavao, uzeo je i treću. Išao je po principu ako prođe-prođe. Lani je ekipa iz Srbije ukrala parfeme vrijedne 2000 eura, dovoljno da ih prodaju i pokriju ljetovanje. Kada strani gosti kradu, onda je to uvijek nešto veliko jer idu s idejom da su danas tu i više se neće vratiti pa ih nije briga", govori Katarina.
Inače, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani je u Hrvatskoj zabilježeno 2049 krađe iz trgovina, a razriješeno je njih 1188. Godni ranije evidentirano je 1.844 takvih kaznenih djela, a razriješeno je 1209 djela.
Iz MUP-a navode ida je u prvih pet mjeseci ove godine prijavljeno 1096 krađa iz trgovine dok je razriješeno njih 647. Tijekom istog razdoblja lani, bilo je nešto manje krađa, odnosno 862 krađa kaznena djela, a razriješeno ih je 553.
POGLEDAJTE VIDEO Trik bivšeg policajca protiv krađe auta: 'Lopovi su danas uvježbani, pazite na ovo'
