Milan Bandić na lokaciju nekadašnjeg Diokija na Čulinečkoj cesti 252 prije malo više od dvije godine predstavio je veliki plan projekta zagrebačke sortirnice. To je, u žaru izborne kampanje, htjela iskoristiti Jelena Pavičić Vukičević najavljujući sortirnicu kao krunski projekt, napokon je spremno za realizaciju. I to baš u mandatu Tomislava Tomaševića.
Kako doznaje Jutarnji list iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO), koji je nositelj projekta, sortirnica vrijedna 391,920.000 kuna, koja će moći godišnje progutati čak 120.000 tona otpada, do kraja ove ili početka iduće godine mogla bi se početi graditi.
Ima gotovu dokumentaciju, čisto zemljište propalog Diokija od gotovo 100.000 četvornih metara, lokacijsku dozvolu, a na ljeto bi, nakon pribavljanja građevinske dozvole, trebala uslijediti javna nabava za izvođače radova. Gradila bi se dvije godine. Trenutačno otpad za sad razvrstava samo 17 posto Zagrepčana.
To da će Zagreb konačno imati postrojenje koje će moći primiti, pročistiti, zbrinuti, pa čak i plasirati na tržište 120.000 tona suhog reciklata, pokušao nam je slikovito objasniti direktor ZCGO-a Igor Zgomba.
"Možete li zamisliti što je to tona? Probajte zamisliti komad mesa od kile, i onda tako 1.000 puta da dobijete tonu pa onda još 120.000 tisuća puta", rekao je Zgomba koji je na čelu ZCGO-a od 2017. godine, još iz Bandićeve ere,
Razvrstani otpad u sortirnici izlazit će u obliku papirnatih, plastičnih, metalnih ili staklenih kocki od nekoliko tona. Pritom, prema riječima Žgombe, od ukupne količine otpada koji ulazi u postrojenje, u visoko pročišćenom obliku iz sortirnice izaći može malo više od 80 posto onoga što uđe.
Ono što će iz sortirnice izlaziti jest papir, karton, papirna i kartonska pakiranja, tetrapak, LDPE folija, PET obojena ambalaža, PET prozirna ambalaža, PS, PVC, PE/PP, aluminij (obojeni metali) i željezo (magnetski metali).
Može se očekivati da će dio tvrtki koji je na tom polju surađivao s Gradom ostati bez prihoda. Sam je Petar Pripuz svojedobno govorio da poslovi s Gradom i Holdingom nisu presudni za njegovo poslovanje jer čine samo 0,47 posto prihoda C.I.O.S-a. Činjenica, međutim, jest da, prema podacima iz trenutno važećih ugovora, posao zbrinjavanja plastične ambalaže vrijedan 39 milijuna kuna drži zajednica ponuditelja, uključujući Pripuzovu tvrtku Ce-za-r, Eko-Flor Plus i Reoma Grupa.
Osim toga, Ce-za-r ima i aktivan ugovor s Gradom od 35 milijuna kuna za biootpad, ali još dva dodatna ugovora, od 1,5 milijuna kuna za plastiku i od 11,5 milijuna kuna za neopasni otpad. Većina ugovora istječe do kraja ove godine.
Biootpad bi se, također, prema planu, trebao zbrinjavati u sklopu planirane kompostane u poduzetničkoj zoni Grada Novske, gdje bi se odlagalo 60.000 tona biootpada godišnje. Osim C.I.O.S. Grupe, tu je i tvrtka Reoma Grupa, vlasnika Dragana Zovka, koja s Gradom ima aktivan okvirni sporazum od 90 milijuna kuna za zbrinjavanje glomaznog otpada, što Tomašević ne konzumira pouzdajući se u svoj plan s drobilicama.