Trgovački sud u Varaždinu donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj će Antonio Jaklin iz Koprivnice bivšem direktoru propale đurđevačke tvrtke Nature Agro Željku Blažoku morati platiti 150.000 kuna povrata pozajmice plus zatezne kamate te podmiriti čak 38.000 kuna sudskih troškova plus kamate, doznaje Podravski.hr.
Sud Jaklinu ne vjeruje da su u pitanju bili 'fiktivni ugovori'
No, krenimo redom. Željko Blažok suradnicima je davao pozamašne pozajmice, a oni su tim novcem kupovali vlasničke udjele te odmah ovlastili Blažoka da ih zastupa na skupštini tvrtke. Blažok je to činio kako bi se domogao prevlasti u Naturi Agro s obzirom da mu je društveni ugovor tvrtke priječio da bude vlasnik više poslovnih udjela. Problem se, međutim, dogodio kad mu je Antonio Jaklin odbio dati punomoć pa su dvojica muškaraca završili na sudu.
Sud u Bjelovaru već je ranije odbio Jaklinov zahtjev da se ugovor o zajmu od 10. kolovoza 2009. godine i aneks ugovora od 7. prosinca 2009. godine, koji su sklopljeni između Jaklina i Željka Blažoka, proglase nevažećim, kao i ugovor o prijenosu poslovnog udjela od 9. rujna 2009. koji je sklopljen između Jaklina i Željka Dergeza. To je ujedno bio i posljednji Jaklinov pokušaj da sve prikaže fiktivnim poslom u kojem su oni bili samo Blažokovi pijuni, odnosno obični posrednici, piše Podravski.hr.
Naime, sud je sud je ustanovio kako je Antonio Jaklin doista upisan kao vlasnik tri poslovna udjela u nominalnom iznosu od 344.600,00 kuna. Iz toga je jasno kako je Jaklin stekao poslovne udjele društva Natura Agro u nominalnom iznosu od 344.600 kn od Željka Dergeza temeljem ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 1. rujna 2009. godine. Željko Blažok na sudu je naveo kako je podigao kredit u iznosu od oko dva milijuna kuna, nakon čega je sklopljeno više ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela te ugovora o zajmu.
Sporna tvrtka u međuvremenu krahirala
Jaklin je bio samo jedan od onih kojima je Blažok davao pozajmice za kupnju vlasničkih udjela. Na temelju toga ugovora o zajmu Blažok je Jaklinu predao novčani iznos od 150.000 kuna, koji je on zatim predao Željku Dergezu, a nakon čega je Jaklin postao i vlasnik poslovnog udjela. Jaklin Blažoku nikada nije vratio posuđeni novac. Blažok mu je, kaže, naredio da s njim sklopi ugovor o zajmu, a devet mjeseci prije toga sklopio je sa Željkom Dergezom ugovor o prijenosu poslovnog udjela, također po naredbi Blažoka. Riječ je o fiktivnim ugovorima, tvrdio je Jaklin.
Trgovački sud, međutim, ne vjeruje Jaklinu u dijelu u kojem on navodi da mu je Blažok naredio da s njime i Željkom Dergezom sklopi fiktivne ugovore te u dijelu u kojem navodi da nikada nije primio iznos od 150.000 kn od Blažoka, dok preostali dio iskaza cijeni istinitim i vjerodostojnim.
Optužnice protiv bivšeg direktora
Spor između Jaklina i Blažoka se dakle, nastavlja, a sporna tvrtka je u međuvremenu propala. Osim ovoga, i protiv Blažoka i četvorice pomagača podignuta je optužnica zbog višemilijunske štete. Bivšeg direktora se tako tereti da je od 2004. do 2010. godine kao direktor Nature Agro i upravitelj PZ Đurđevca naložio da mu se isplaćuju znatno veći iznosi iz ostvarene dobiti društva i zadruge od onih na koje je imao pravo, čime se nepripadno okoristio za više od 430.000 kuna. Osim ovoga, Blažok je optužen je da je izdao zadužnicu temeljem koje je Natura postala jamac za kredit koji je Blažok uzeo kao fizička osoba, ali ga nije vraćao, pa je kredit umjesto njega vratila Natura u iznosu višem od 198.000 kuna. Tereti ga se i da je pribavio nepripadnu korist drugom trgovačkom društvu na štetu Nature isplatom 700.000 kuna za konzalting usluge iako je znao da takve usluge uopće nisu bile obavljene. Nadalje, optužen je da je pribavio nepripadnu korist Naturi i PZ-u višu od 420.000 kuna ishodivši od više poljoprivrednih gospodarstava da im isporuče 146 tona voća koje zatim nije platio.
