Tragična prometna nesreća na autocesti A1, u kojoj su u srijedu život izgubili kći i sin bivše direktorice Agencije za tržišno natjecanje Olgice Spevec, posljedica je smrtonosne kombinacije loše drenaže autoceste, nedostatka kvalitetne ograde, neprilagođene brzine, premalo kamera i manjkavih propisa, tvrdi prometni stručnjak Željko Marušić u svom komentaru u Autoreviji i Auoportalu.hr.
Najveći problem naših autocesta, tvrdi Marušić, su loša drenaža vode zbog koje se na zavojitim strminama za većih padalina stvaraju potoci. Pribroji li se tome neprilagođena brzina i propis da je minimalna dopuštena dubina utora na ljetnim gumama samo 1,6 mm (ali za ceste bez manjkavosti), izvjesnost tragedije je velika, tvrdi Marušić.
'Gubi se kontakt guma s kolnikom i počinje skijanje'
"Uz veliku količinu vode na cesti nastaje rizik aquaplaninga. Vodeni val probije gaznu površinu, gubi se kontakt guma s kolnikom i automobil doslovce počinje skijati. To je usporedivo, a tehnički još gora, od nailaska na poledicu te vozač potpuno gubi mogućnost bilo kakve kontrole vozila", stoji u Marušićevoj analizi u kojoj se nadalje navodi da takav scenarij može spriječiti pravilno napravljena drenaža na cesti te drenaža na gumama i prilagođena brzina. "A ako nisu ispunjena barem dva od tri navedena uvjeta, nastaje smrtonosna kombinacija", navodi prometni stručnjak dodajući kako 130 km/h ne bi smjela biti dopuštena brzina u takvim uvjetima.
Drenažu, koja nije napravljena, napominje, nije lako popraviti pa bi trebalo rekonstruirati kritične dijelove autoceste kao što je zavojita dionice nakon tunela Mala Kapela. No, prije toga bi svakako trebalo postaviti aktivnu signalizaciju koja bi, uz kamere, u konkretnoj situaciji brzinu ograničila na 80 kilometara po satu. A stalno ograničenje brzine za kišne uvjete trebalo bi biti 100 kilometara na sat. Ono bi se trebalo pratiti i kažnjavati naplatom na naplatnim kućicama.
Kazne i manjkave ograde
Pritom bi Marušić članak 54. Zakona o sigurnosti prometa dopunio kaznom do 10 km/h, kakva sada vrijedi od 10 do 30 km/h, a za prijelaz brzine od 10 do 30 km na sat naplaćivao onom kaznom koja se sada odnosi na prekoračenje od 30 do 50 kilometara na sat.
"Problem hrvatskih autocesta su i manjkave ograde. One koje postoje, zbog nedovoljno dobre izvedbe i lošeg utemeljenja, ne štite dovoljno, pogotovo od izlijetanja na suprotni trak, a na mnogim opasnim mjestima mogućeg izlijetanja, poput mjesta konkretne tragične nesreće, nisu postavljene", piše Marušić zaključujući da s obzirom na manjkavosti naših autocesta dopuštenu brzinu treba smanjiti na 120 kilometara na sat.
