"Računamo da se na putanju rasta možemo i moramo vratiti u 2012. godini i to je cilj ovih smjernica", kazao je premijer Zoran Milanović predstavljajući smjernice za kreiranje državnog proračuna za ovu godinu, koji bi trebao iznositi 117,6 milijardi kuna. Planiran rast je 0,8 posto, u 2013. godini 1,5 posto, a u 2014. godini 2,5 posto, naveo je.
Rashodi će se smanjiti za 4,6 milijardi kuna, prihodi bi trebali biti povećani za 2,7 milijarde kuna u 2012., a najviše se očekuje od povećanja PDV-a na 25 posto, od kojega se planira uprihodovati dodatnih 2,5 milijarde kuna. Inače, smanjenje rashoda daleko je manje od devet milijardi koliko je tražio guverner Rohatinski.
"Ono što danas košta 123 kune, sad bi trebalo koštati 125 i to je to što se tiče povećanja PDV-a", protumačio je Milanović. PDV na ulje, masti, dječja hrana i opskrba vodom bit će 10 posto umjesto 23 posto, a zadržat će se nulte stope do ulaska u EU za socijalne grupe proizvoda.
Smanjit će se i PDV na pojedine usluge u turizmu i ugostiteljstvu i to od 1. siječnja 2013. godine. Podignut će se i granica ulaska u sustav PDV-a, na 230.000 kuna.
"Nitko nije rekao da će povećanje PDV-a biti išta dobro i lijepo", kazao je ranije, dodajući da bi mjere Vlade trebale biti od pomoći srednjem sloju, onima koji imaju plaću između tri i osam tisuća kuna.
Najavljeno je i smanjenje zdravstvenih doprinosa za dva posto, sa 15 na 13 posto, zbog smanjenja cijene rada, kako bi Hrvatska privukla investitore i da bi oko 2,4 milijarde ostale u poduzetničkoj sferi. Također, smanjit će se i razni neporezni doprinosi - za vodu, korištenje šuma, spomeničke rente - čime bi poduzetnicima trebalo ostvariti dodatnih 350 milijuna kuna.
HBOR će biti dokapitaliziran za 500 milijuna kuna, a tim bi se sredstvima trebalo poticati izvoz i malo poduzetništvo.
Milanović je rekao i da se želi opteretiti i kapital, makar isto kao i rad, kako se ne bi izvlačio profit iz države. Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja ostvarit će se olakšice na reinvestiranu dobit.
Deficit
Pred Vladom predstoje razgovori s predstavnicima svjetskih financijskih institucija, MMF-a, Svjetske banke i agencije Fitch, kazao je Radimir Čačić, objašnjavajući kako Vlada radi "krajnje težak i vrlo zahtjevan posao".
"Svjesni smo moguće potrebe još radikalnijih poteza", kazao je.
"Na ukupan deficit države obično se dodaje deficit HAC-a i ARZ-a i ako bi i to dodali, radi se o dodatne 3 milijarde kuna deficita, što rezultira ukupnim deficitom od 4 posto BDP-a. To je 2,1 posto manje nego u 2011. godine", kazao je Branko Grčić.
Očekivani rast BDP-a u 2012. godini je 0,8 posto, a sljedećih godina bi treba rasti 1,5 i 2,5 u 2014. godini, uz inflaciju koja će se kretati oko 2,5 posto.
Vlada je također povećala neoporezivi dio dohotka, a plaće će se za 750 tisuća radnika povećati u rasponu od 65 do 80 kuna ili za 1,5 do 2 posto kada se uračuna utjecaj rasta PDV-a.
Namjeravaju, naime, promijeniti porez na dohodak tako da se poveća iznos osnovnog osobnog odbitka s 1.800 kuna na 2.200 kuna. Mijenjaju se porezni razredi, ali stope po kojima se porez plaća ostaju 12, 25 i 40 posto. Kroz ovu mjeru očekuje se efekt na smanjenju prihoda od oko 250 milijuna kuna.
U 2012. godini će se također ponovno uskladiti mirovine za sve umirovljenike, kako bi se smanjio utjecaj rasta PDV-a.
Napomenimo i da je premijer Milanović kazao da je nizak odaziv na referendum o EU dijelom fikcija i posljedica nesređenih biračkih popisa.
specijal-201012070191004-Proračun -742,000 radnika s plaćom od 3.200 do 5.564 kuna imat će plaće veće 60-80 kuna - za 380,000 najsiromašnijih s plaćom do 2.200 kuna neće se ništa mijenjati - 365,000 radnika s plaćom od 5.800 do 9.300 kuna izgubit će 35 kuna - oko 60.000 ljudi koji primaju plaće iznad 10.000 kuna izgubit će između 153 i 271 kune Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić komentirao je kako proračun za 2012. godinu pokazuje da se nastavlja dosadašnja politika u vođenju državnih financija, uz minimalne "knjigovodstvene razlike", kako je nazvao rezanje rashoda.
Ocjenjuje da proračun nije dobar jer će negativno djelovati na smanjenje potražnje. 4,6 milijardi kuna, koliko je najavljeno da će Vlada uštedjeti, nije trebalo rezati već, kaže Jurčić, po načelu socijalnih i ekonomskih kriterija preusmjeriti dugim korisnicima u proračunu kako bi se na postojećoj razini očuvala potražnja i proizvodnja.
"Netko će izgubiti tih 4,6 milijardi kuna, a trebalo ih je plasirati tako da završe u domaćoj potrošnji, kako bi se sačuvala radna mjesta", kaže Jurčić
specijal-201012070191004-Proračun
