Panike nema! Splićani živu ne piju - ni u tragovima.
"Mi smo da bi umirili javnost i danas napravili jedno izvanredno uzorkovanje vode na samom izvorištu Jadra", kaže ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Jasna Ninčević.
Od maksimalno dozvoljenih jedan, na izvoru je izmjereno 0,2 mikrograma žive po litri, a na slavini u gradu – 0,0002. Iako se kontrole za teške metale provode 8 puta godišnje, a mikrobiološke svakih 15 dana, vijest se o živi ekspresno proširila.
"Očito netko ima razloge zašto to radi, u onom periodu prošli tjedan kad je zamučenost vode bila iznad dozvoljenih vrijednosti, nestalo je pakiranih stolnih voda s polica. Sad, je li netko onda naručio povećane količine pa ih se ne želi... Mislim, to je samo moja pretpostavka, ali ne vidim neki drugi razlog da se ovako promptno proširila vijest i to koja se šalje SMS-om, mobitelima", poručuje Ninčević.
S druge strane, u Slavoniji arsen nije čisto nagađanje, ali i dalje u tim razinama, doznajemo, utječe samo na kvalitetu, a nije zdravstveno opasan.
"Kada bi nastupila zdravstvena opasnost? Recimo 1000, 2000, 10.000 kao što je bilo u Bangladešu", objašnjava toksikolog Franjo Plavšić.
Svejedno - u Komletincima, Otoku i Garešnici ne žele čekati pa nude rješenje. Hitno traže 15 milijuna kuna za regionalni vodovod u Slavoniji. Dok ne dobiju odgovor, izgleda da ministar ima drugačije ideje.
"To traži ponovnu analizu. Moguće je da je jednostavnije dobaviti vodu jer izgraditi postrojenje koje je tehnološki zahtjevno može značiti veliki teret zbog problema održavanja", kaže ministar Slaven Dobrović.
Da stanemo na kraj spekulacijama, konzultirali smo stručnjake.
S velikim vodovodima u glavnim gradovima - nema problema; međutim, u Slavoniji, osim arsena, puno je mangana, amonijaka i željeza; Dalmacija i Dubrovnik imaju desetljetni problem zamućene vode.
Istru muči jezero Butoniga, u vodi se nalaze ogranske tvari, pa se zbog kloriranja pojavljuju halometali. Iako krška izvorišta uz Jadran ugrožavaju otpadne tvari, Kvarner, primjerice, ima prilično čistu vodu, tvrde stručnjaci, kao i Lika.
A ono što Hrvatsku najviše muči je - problem bolesnih zgrada, tvrdi toksikolog Plavšić.
"U to vrijeme kad je bio taj skandal sa Vrbanima išlo se gledati vodu u drugim kućanstvima u Zagrebu i našlo se svašta - od bakteriološke neispravnosti do recimo olova, u centru Zagreba", otkriva Plavšić.
Dok ti građani na sudu traže 41 milijuna kuna naknade štete zbog loših cijevi koje su ih trovale, doznajemo da iz Europe stiže naputak da je voda u Hrvatskoj na visokoj razini kvalitete, i da se smanji broj analiza na godišnjoj razini.
