Mitja Gaspari, bivši guverner slovenske središnje banke koji je 2007. vodio projekt uvođenja eura u Sloveniji, za N1 ističe da je suvišno čuđenje Vlade RH poskupljenjima koja su uslijedila nakon uvođenja eura.
'Svima koji su uvodili euro rasle su cijene'
“Mislim da je to iznenađenje suvišno. Obje države koje su preuzimale euro su se zadnjih 20 godina suočavale sa sličnim teškoćama koje Hrvatska ima danas. Svuda je dolazilo do podizanja cijena, a to je ovisno o tome u kakvim se makroekonomskim okolnostima preuzima euro. Sad je u Hrvatskoj problem u tome što je nastala ekonomska kriza u Europi i to je učinilo snažan pritisak na cijene”, rekao je Gasparov, dodavši da se ne smije zanemariti ni psihološke efekte uvođenja eura. Ističe i kako se "Slovenija u prvim mjesecima uvođenja eura našla u situaciji da je došlo do skoka cijena, ali se ta situacija smirila kroz tri do pet mjeseci”.
Ipak, čini se da skok cijena nije bio ni približan onome kakav je u Hrvatskoj. “U Sloveniji smo imali skok cijena u maloprodaji, potrošačka košarica je poskupjela dva do tri posto na razini godine, to znači da je bilo povećanje, ali ne tako kao što ga vi imate u Hrvatskoj u prvom mjesecu nakon uvođenja eura”, rekao je Gasparov.
Kontrola cijena mora biti nužna
Dodaje i kako je Hrvatska u specifičnoj situaciji jer uvodi euro u vrijeme inflacije u čitavoj Europi, ali da uslužne djelatnosti u pravilu povećavaju cijene i više nego što je nužno.
"Uslužne djelatnosti su vrlo sporne kad je riječ o uvođenju eura, mogućnost povećanja cijena puno je veća nego kod proizvoda tako da će određena kontrola cijena u Hrvatskoj biti nužna u idućih nekoliko mjeseci, kako bi se izbjeglo preveliko povećanje cijena. Najbolja metoda za kontrolu inflacije je odgovarajuća novčana i fiskalna politika. Kad ste ušli u euro, nemate više vlastitu monetarnu politiku i visinu kamatnih stopa i opseg kredita u bankovnom sustavu određuje Europska središnja banka.
'Bilo kakvo divljanje inflacije znači i osvetu stranih konkurenata'
Ono što ostaje kao normalna ekonomska mjera je odgovarajuća fiskalna politika. Istina je da većina europskih zemalja fiskalnu politiku koristi kao stimuliranje osobne potrošnje. Energenti su poskupjeli. Tu se radi o kontradiktornoj situaciji, omogućava veću kupovnu moć, ali i veći pritisak. Ne postoje vrlo dobra makroekonomska rješenja koja će sniziti inflaciju u Hrvatskoj. Sada imate i fiksni tečaj koji se neće mijenjati i bilo kakvo divljanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na uvozne partnere znači osvetu konkurenata hrvatskom gospodarstvu”, objašnjava Gasparov.
