Na oko 40 metara dubine, 23 nautičke milje od zapadne obale Istre, leži više od 300 tona teška željezna grdosija, sada već svima poznata Ivana D. Nestala je 5. prosinca prošle godine. Prošlo je gotovo godinu dana, a plinska platforma se i dalje nalazi na istom mjestu
Zbog ove činjenice posebno su frustrirani aktivisti Greenpeacea koji su u blizini olupine razvili transparent dugačak 23 metra s natpisom ''Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad''. Transparent se vinuo s poznatog broda Arctic Sunrise.
''Prvo smo imali situaciju da plinska platforma nestane i nitko od nadležnih danima nema pojma gdje je nestala, a sad se čini da ta željezna grdosija ostaje na dnu Jadrana. INA, uz očiti blagoslov i nemar vlasti, ne uspijeva ukloniti ostatke s morskog dna i zanemaruje znanstveno dokazane prijetnje istjecanjem plina. Odgovorni nas uvjeravaju da je bušotina Ivana D zatvorena, na isti način uvjeravani smo da je sam proces eksploatacije siguran i čist, unatoč brojnim zabilježenim curenjima metana diljem Europe'', izjavila je Petra Andrić iz Greenpeacea.
Ivanu D., koja je nestala usred jakog vjetra i valova koji su dosezali do 7 metara, pronašao je kasnije brod Junak. Ivana D. se nalazi na svojoj poziciji, samo što sada nije iznad mora nego ispod mora.
Aktivisti Greenpeacea traže od vlasti hitno rješavanje pitanja zastarjele plinske infrastrukture. Postoji strah od istjecanja metana tijekom eksploatacije fosilnog plina, što bi dodatno pogoršalo klimatsku situaciju u svijetu.
Volonteri ovog vikenda u Rijeci prikupljaju potpise za peticiju europske građanske inicijative (ECI). Cilj im je tražiti novi zakon koji bi zabranio oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava povezanih s njima u Europskoj uniji.
Podsjetimo, plinsku platformu Ivanu D oštetili su olujni vjetar i valovi pa je prestala odašiljati signal u prosincu 2020. godine. Kako su iz INA-e tada potvrdili za RTL, platforma je nađena na dnu u cijelosti.
Kad bi se krenulo u akciju platforma se može dizalicama izvući u komadu, ili u dijelovima.
''Može se raditi rezanje pomoću sajli, kako se obavljalo rezanje podmornice Kursk ili kako su se rezali stari piloti na Pelješkome mostu. Isto tako postoji za neke manje dijelove broko rezanje, ali to ovisi o tome što će se odlučiti'', pojasnio je za RTL nedugo nakon ovog skandala Nikša Kaleb, vlasnik obrta za podvodne radove.
