Situacija je ozbiljna: 'Hitna uplata milijardu kuna ili slijedi nestašica lijekova'

Veledrogerije su važna karika hrvatskog zdravstva koje praktički kreditiraju, naime stalni dug prema veledrogerijama je rak-rana našeg sustava i nema naznaka za rješenje tog problema.

Nagomilani dugovi zdravstva predstavljaju najveću prijetnju stabilnosti veledrogerija. Najnoviji podaci HGK pokazuju daljnji dramatični rast dugova bolnica. Do 30. lipnja 2020. ukupni dugovi bolnica prema 40 veledrogerija, članica Udruženja pri HGK-u, iznose 4,1 milijarde kuna, piše Večernji list.

Samo u odnosu na prošli mjesec dug je povećan za više od 200 milijuna kuna. Bolnice iz mjeseca u mjesec plaćaju sve manje iznose a dobar dio bolnica nije platio ništa posljednja tri mjeseca. Zbog nagomilanih dugova zdravstva veledrogerije već sada otežano podmiruju svoje obveze prema dobavljačima te se uskoro mogu očekivati problemi i prekidi u opskrbi lijekovima i medicinskim proizvodima.

novi problemi za zdravstvo /

Veledrogerije prekidaju isporuku lijekova bolnicama! 'Dovedeni smo pred zid'

novi problemi za zdravstvo /

Veledrogerije prekidaju isporuku lijekova bolnicama! 'Dovedeni smo pred zid'

Očekivati je da bi neke od veledrogerija ubrzo mogle ograničiti isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Veledrogerije su učinile sve kako bi izbjegle ovakav razvoj situacije i osigurale redovitu isporuku lijekova, pogotovo u okolnostima pandemije COVID-19. Kako bi premostile problem s rastućim dugom bolnica, veledrogerije su se zadužile za više od milijardu kuna, no i tu su mogućnost potpuno iscrpile, iskorišten je maksimum kreditnih limita.

Veledrogerije godinama upozoravaju na neodrživost ovakvog stanja i nužnost pronalaska sustavnog rješenja. Ministarstvo zdravstva i financija kao i premijer upoznati su s rastom bolničkih dugova, kontaktirani su od strane veledrogerija više puta tijekom zadnjih mjeseci kako bi se pronašlo hitno rješenje.

Nažalost, nakon dodatne uplate bolnicama u ožujku izostala je bilo kakva daljnja reakcija. Veledrogerije više ne mogu podnositi teret kreditiranja zdravstvenog sustava. Riječ je o praksi kakva osim u Hrvatskoj ne postoji nigdje u Europi. Kako bismo spriječili nestašicu lijekova, potrebna je hitna uplata dijela duga u iznosu od minimalno milijardu kuna, a nakon toga sustavno rješavanje preostalog dijela kojim će se dugovi postupno svesti u održive okvire.