"Najveći dio ljudi koji iseljavaju iz Hrvatske jasno izražavaju da odlaze zbog niskih primanja, potom zbog nesigurnih oblika rada, a tek na kraju im je obrazloženje da nema dovoljno posla", rekao je Krešimir Sever (Nezavisni hrvatski sindikati). Treba, ističe, podići plaće i stabilizirati sustav rada.
"Hrvatska je 2002., uoči fleksibilizacije Zakona o radu imala 10 posto ukupno zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU 12,4 posto. Hrvatska 2016. ima 22,2 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU samo 14,2 posto", naglasio je Sever.
Dodao je i kako je Hrvatskoj nužno drastično povećanje plaća, povećanje minimalnih plaća te uvođenje stalnih oblika rada.
Predsjednik sindikata "Inaš" Zdenko Mučnjak poručio je kako je niska cijena rada i rad na određeno vrijeme najveći problem kojim bi se država morala pozabaviti želi li zaustaviti trend iseljavanja.
Stipić (Preporod): Prema Zapadu u dvije godine otišlo pet posto iz odgojno-obrazovnog sustava
Iseljavanja je sve više i među prosvjetnim radnicima u školama, upozorava predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.
"Unatrag dvije godine pet posto zaposlenih u odgojno- obrazovnom sustavu otišlo je prema zapadnoeuropskih zemljama. Oni kao razlog iseljavanja navode beznađe", poručio je.
Ana Miličević Pezelj (SSSH) naglasila je kako je nužno stvoriti poticajno okruženje za javno pregovaranje.
Stipe Župan iz Ministarstva financija, jedinog od četiri resorna ministarstva koje se odazvalo pozivu na okrugli stol, ustvrdio je pak kako se očekuje dalji rast zaposlenosti. "Vlada je osigurala značajna sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja kako iz nacionalnih izvora tako i iz Europskog socijalnog fonda", rekao je Župan.
Bernard Jakelić (Hrvatska udruga poslodavaca) rekao je kako su poslodavci mišljenja da svi moraju poduzeti određene mjere kako bi se podigao standard radnika, riješili problem migracija i osigurao dovoljan broj radnika na tržištu radne snage.
Jakelić (HUP): Migracije mogu ugroziti turizam i građevinarstvo
Već duže vremena ukazujemo na potrebu rasterećenja poslodavaca i gospodarstva u cijelosti. To je jedini način kako povećati plaće i zadržati ih u Hrvatskoj. Mislimo da je rad u Hrvatskoj još uvijek preskup, davanja su previsoka i trebalo bi počet razmišljati o smanjenju nekih poreza. Prije svega, trebalo bi se ozbiljnije pozabaviti parafiskalnim nametima, rekao je.
Tempo i dinamika migracija, kaže, mogu ugroziti funkcioniranje sektora turizma, građevine i djelatnosti koje bi nam trebale donijeti najviše dodane vrijednosti.
Čelnik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je kako je mirovinski sustav sada neodrživ, a ako se tomu pridodaju i recentna događanja, zbog Agrokora su, tvrdi, ugrožene i mirovine.
Bernardić: SDP ima mjere za ostanak mladih u Hrvatskoj
"90 posto novih ugovora o radu su ugovori na određeno vrijeme što se zloupotrebljava i treba vidjeti kako destimulirati poslodavce da daju radnicima ugovore na određeno vrijeme te im tako osiguraju sigurnu plaću i sigurne uvjete rada", poručio je Bernardić.
SDP će, najavio je nakon okruglog stola šef SDP-a, predložiti mjere za ostanak mladih u Hrvatskoj. "Pet do 12 je! Ako nešto ne napravimo zemlja će nam izumrijeti... Jedna od mjera je povećanje minimalne plaće i destimuliranje tog iskorištavanja mladih. 40 tisuća mladih radi preko SOR-a u Hrvatskoj. Ono što je bila privremena mjera u vrijeme krize zloupotrebljeno je pa je 40 tisuća mladih niskoplaćena radna snaga koja kasnije nema nikakvu perspektivu i budućnost", rekao je Bernardić.
