Saborski zastupnik Stranke umirovljenika, Silvano Hrelja govorio je o nacionalnim mirovinama. Kazao je da su u trenutku kada se uvodila tzv. nacionalna mirovina, odnosno naknada za sve one koji ne ispunjavaju nikakav uvjet za mirovinu, a stariji su od 65 godine, prve procjene bile će biti velik obuhvat ljudi (od početnih 100 tisuća do 20 tisuća korisnika), no da ih je na kraju tek nešto više od pet i pol tisuća.
"Svi nagađaju koji je razlog. Iz akademske zajednice govore da je bila slaba komunikacijska strategija s građanima, da velik dio tih građana nije medijski dostupan, živi u selima, ne znaju niti imaju koga da bi podnio zahtjev pa možda i postoji problem s isplatom. Znamo da se traži otvaranje tekućih računa, a ti ljudi su izolirani. Sigurno da i taj problem postoji. Ono što ja imam kao komunikaciju, problem je u nisko postavljenim prihodnim cenzusima. Kad u obitelji netko ima neku minimalnu mirovinu, drugi sigurno neće ostvariti nacionalnu naknadu i taj dio mora biti povećan na višu razinu. To je zamišljeno kao instrument borbe protiv siromaštva", kazao je za N1 Hrelja.
'Nacionalna naknada je preniska'
Upitan kako pomoći onima koji žive sami, Hrelja je kazao da bi oni trebali nekome dati punomoć. Dodao je i da bi Centri za socijalnu skrb trebali "širiti informaciju" jer poznaju situaciju na terenu. "No, tu se nacionalna naknada sudara s primanjima iz socijalne skrbi, jedno drugo isključuje, a primanja socijalne skrbi znaju biti sveobuhvatnija i veća. Čak su u startu 120 kuna veće. Taj dio nije usklađen, nacionalna naknada je preniska”, rekao je Hrelja.
Iako je početni iznos za nacionalne naknade bio 132 milijuna kuna, s obzirom na mali broj korisnika taj će iznos biti na koncu - puno manji. "Vjerojatno će se ti novci preraspodijeliti u proračunu, to uvijek tako biva. Ovdje nedostaje jedan cijeli koncept borbe protiv siromaštva gdje mi moramo reći – 'aha, štitit ćemo te i te ljude, do te razine primanja, ljude koji nemaju nikoga, koji su sami, čija djeca imaju male zarade i ne mogu za njih skrbiti'. To je cijela jedna strategija, splet mjera iz mirovinskog i socijalnog sustav. Mi taj sustav nemamo”, kazao je Hrelja, dodajući da smatra da je veliki problem u zajedničkim prihodima kućanstva, što, ističe, moramo promijeniti.
'Žetončić'
Podsjetimo, Hrelja se u lipnju priključio vladajućoj većini podržavši rebalans proračuna u Saboru. Potpisao je sporazum o povećanju obiteljske mirovine u iznosu od 10 posto, a mnogi su ga zbog tog čina prozvali "žetončićem", odnosno "hreljtončićem".
“Radio sam transparentno. Pokazao sam javnosti sporazum s premijerom da će se okvir potpisati do 15. srpnja 2022., s implementacijom od početka 2023. To nije moj hir, to je ubrzanje u odnosu na plan Vlade od dvije godine. To je bilo prvotno planirano 2025. Ja sam svojim potpisom sporazuma i podrškom ubrzao stvari dvije godine. Ne može se to odmah. Puno ljudi je otišlo u mirovinu znajući da je pokojni suprug imao manju mirovinu, nikad nisu dirali drugu ili su išli direktno u mirovinu nakon što je surpug preminuo. Među primateljima obiteljske mirovine danas imamo i djecu, treba tu odlučiti u kojoj mjeri povećati koeficijente. Imamo ljude koje nikad nisu radili, najviše udovice u dobi iznad 70 godina. Osoba koje nisu nikad radile ima oko 80 tisuća, nikad nisu bili osiguranici, a primaju obiteljsku mirovinu. Njima možemo podići taj koeficijent, vidjet ćemo što matematika dozvoljava. Cijeli projekt je ograničen milijardom kuna u 2023., taj iznos će iz godine u godinu rasti zbog usklađivanja mirovina, ali to je okvir u kojem treba djelovati. Želim svaku tu kunu upotrijebiti za bolju situaciju”, kazao je Hrelja, dodajući da je potpisivanje sporazuma s premijerom bila njegova ideja.
“To su moje osobne odluke. Mogao sam uživati u hladovini, pričati lijepe priče, ali to ne mogu s obzirom da godinama rješavam probleme umirovljenika, a to nije dovoljno. Trebalo bi nas biti barem deset u Sabor. Politika je za mene mjerljiva kategorija. Ja sam preuzeo rizik i počeo rješavati stvari”, naglasio je.
'Mogli su biti pametniji...'
Hrelja je uvjeren da će se okvir o povećanju obiteljskih mirovina usvojiti i da će se stvar riješiti do 15. srpnja 2022.
Prema njima je ipak upućen velik broj kritika iz dijela javnosti i umirovljeničkih sindikata. "Hrvatski jal je najpoznatiji, kad netko nešto radi, svi su pametniji, ljepši. Mogli su biti pametniji da se nastavila suradnja udruga i stranke koja je bila pred 10 godina, ali toga više nema. Ja sam već oguglao na te kritike i pljuvanja po društvenim mrežama jer to ide s određenim poslom.
Što se tiče obiteljskih mirovina, svi će biti u plusu, nitko neće biti u minusu. Nisam napravio ništa što oni ne rade, oni sjede u Nacionalnom vijeću, savjetnici su Vlade. Možda se ljute zbog toga što oni sada nisu vidljivi, a ja sam preuzeo štafetnu palicu i odgovornost za rješavanje. Naravno da je sve malo i da kažemo da će mirovine rasti 50 posto, opet bi bilo nezadovoljnih. Najviše se bune oni s većim mirovinama, redovno hračkaju po svima. To je naš narod, ne mogu se ja s time boriti, mogu odustati, osloboditi Vladu svake obaveze i ne bi se ništa dogodilo. Nešto bi bi se 2025. napravilo, na koji način, ne zna se. Sad imamo nešto. Ja idem ovim putem jer mislim da je ispravan”, rekao je Hrelja.
'Ilegalni smještaj treba zabraniti'
Govorio je i o problemu obiteljskih domova. "Želio bih na reći dobru vijest za naše umirovljenike i starije osobe, između osam i devet tisuća ih je smješteno u tim malim obiteljskim domovima kapaciteta do 20 osoba, to su male obiteljske atmosfere, jedna druga priča nego u velikom domu. Trenutno traju intenzivni razgovori predstavnika udruga i ministarstva i izgledno je da će ti obiteljski domovi kao takvi opstati i da će dobiti priliku novog razvoja. No ono što treba učiniti je zabraniti ilegalni smještaj. On je u suštini zabranjen, no treba rigorozno udariti prema tome. To se rješava zakonima. Ja sam na zadnjem sastanku parlamentarne većine tražio da s ministrom pravosuđa Malenicom mijenjamo kazneni zakon u kojem bi se decidirano navelo kao kazneno djelo ilegalni smještaj starijih osoba, iskorištavanje, maltretiranje starijih osoba kao kazneno, da stanemo na kraj ilegalnim udomiteljstvima. Ilegala, iskorištavanje starijih osoba mora biti kazneno djelo. Dobio sam načelni pristanak da ćemo tijekom prvog mjeseca sjesti s ministrom Malenicom i da ćemo razgovarati o izmjenama kaznenog zakona što smatram da je pomak u zaštiti starijih osoba i da je puno bolje nego imati pravobranitelja koji će pisati prigovore. Dajemo instrument da se mogu sankcionirati nepoželjna ponašanja u društvu”, zaključio je Hrelja.
