Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ustvrdio je četvrtak da je Ustavni sud otvoren za javnost, ali da sjednice na kojima se glasa iako to dopušta Ustavni zakon ni u buduće neće biti otvorene za medije jer bi to bila samo predstava za javnost.
Šeparović je u četvrtak održao konferenciju za novinare o odlukama Ustavnog suda koji je prošlog tjedna zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa.
Odgovarajući na pitanja novinara zbog čega sjednica nije bila javna, što su izdvojenim mišljenjem tražila tri ustavna suca, Šeparović je rekao da treba razlikovati javnost rada Ustavnog suda i javnost rasprave na kojima sud nikad ne bi ograničio prisutnost medija, a koje se održavaju u nazočnosti predlagatelja, države i ustavnih stručnjaka kad je potrebno raščistiti određena pravna pitanja.
U konkretnom slučaju ocijenjeno je, međutim, da nema potrebe za javnom raspravom jer su sva pitanja dovoljno raspravljena. No, kad je riječ o sjednicama suda, Šeparović kaže da mediji nisu pozvani i neće biti ni u buduće dok se takva praksa ne promjeni jer je to sukladno Ustavnom zakonu i poslovniku, prema kojem mediji mogu ali ne moraju biti prisutni na sjednicama.
Šeparović je ustvrdio pritom da se javnost rada suda osigurava na drugi način, primjerice objavljivanjem zapisnika, odluka, priopćenja te da je Ustavni sud najviše otvoren za javnost. Ustavni sud je po njegovim riječima ocijenio sukladno svojoj praksi koju nitko nije doveo u pitanje ni kad se odlučivalo o osjetljivim pitanjima, poput prekida trudnoće, medijskih sloboda ili kredita u švicarskim francima.
Glasovanje u togama po režiranom programu je predstava za javnost
Napomenuo je da su se aktualni ustavni suci na početku mandata dogovorili da će tako raditi te da će rasprave voditi na stručnim tijelima.
„Predočio sam kolegama situaciju i praksu i rekao sam im da su dosadašnje sjednice suda kad je postojao interes javnost bile predstava za javnost, da su se suci oblačili u toge i po unaprijed režiranom programu glasovali i oni su složili da neće takav način rada”, rekao je.
Šeparović je zaključio da je prošlom sjednicom interes javnosti zadovoljen. „Imate odluke, sažetke i izdvojena mišljenja. Ako ustavni sud promijeni praksu bit ćete obaviješteni ali se ne može mijenjati od slučaja do slučaja već to treba promišljena i zajednička odluka svih sudaca”, rekao je. Napomenuo je pritom da mediji na prošlotjednu sjednicu ne bi bili pozvani ni da su epidemiološki razlozi bili drugačiji.
„Mislim da smo otvoreni prema medijima i razumijemo ulogu medija u demokratskom društvu ali sve ima svoje granice”, rekao je Šeparović novinarima koji su inzistirali na odgovorima zbog čega prošlotjedna sjednica nije bila otvorena za javnost, što je bila ranija praksa, čak i u socijalizmu.
Šeparović je detaljno izvijestio novinare kako je Ustavni sud prošlog tjedna zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa.
Najveći promet u trgovinama petkom
No, sud je samoinicijativno otvorio pitanje zabrane rada nedjeljom pri čemu je zaključio da takva odluka koja je bila na snazi oko mjesec bila neustavna i nezakonita.
Objasnio je da Stožer nije opravdao nužnost takve mjere s obzirom na to da su trgovine u vrijeme strogih mjera radile nedjeljom, dok u vrijeme ublažavanja mjera nisu radile oko mjesec dana.
Osim toga kazao je, najveći promet i okupljanje građana u trgovinama je petkom. U odnosu na moguće tužbe Šeparović je rekao da odluka Ustavnog suda nije odredila reparacijske mjere i ona ne daje nikome osnovu za podnošenje tužbe s obzirom na to da nema predlagatelja koji bi bio oštećen pa da se može tražiti izmjena pojedinačnih akata i naknada štete.
„Hoće li neko tužiti građanskim sudovima to ja ne mogu predviđati ni davati ocjene”, rekao je. Za reakcije oporbenih političara i pojedinih stručnjaka koje su uslijedile nakon objave odluke Ustavnog suda, Šeparović je rekao da Ustavni sud u načelu ne komentira političke izjave i ocjene dužnosnika ili političara, naglasivši da su odluke suda obvezne.
„Odluke smo donijeli isključivo na temelju Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ničeg drugog i iza tih odluka stojim, a one su podložne kritici javnosti, što uvažavamo”.
'Nismo namjerno htjeli donositi odluke pred parlamentarne izbore'
Na pitanja zbog čega sud nije ranije donio odluku u tom slučaju, Šeparović je rekao da su od početka pratili situaciju vezanu za covid-19 i ocijenili da su iste ili slične mjere poduzimale druge države, a također nisu htjeli donositi odluke prije izbora.
Krajem ožujka ocijenili su, kazao je, da nema potrebe da Ustavni sud izlazi izvješćem prema Saboru i da ga upozorava na pojave neustavnosti i nezakonitosti.
Prvi prijedlozi za ocjenu ustavnosti došli su oko prvog travnja, a posljednji došao 27. kolovoza, kako je koji predmet dolazio slali su ga vladi na očitovanje, a stizali su novi prijedlozi.
Potom su došli izbori, a ustaljena je praksa ovog suda i svih sudova u demokratskom svijetu da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije, a ova sigurno ima ne donosi u predizbornu vrijeme kako ne bi utjecali na implikacije izbora.
„Zamislite da smo donijeli odluke u tjednu pred izbore, što bi tek onda odgovorili, jesmo li sluge vlasti, kakvi bi tek onda bili prigovori”, rekao je.
Upitan postoji li način za sankcioniranje Stožera, rekao je da Stožer odgovara Vladi pa je na premijeru i Vladi hoće li nekog promijeniti, dok Vlada odgovora Saboru koji može tražiti izvješće ili raspraviti to pitanje na sjednici odbora, ali nije na ustavnim sucima da pozivaju na odgovornost. Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri glasa protiv. Izdvojena mišljenja imali su suci Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec, koji su među ostalim tvrdili da je o ograničavanju ljudskih prava, poput slobode kretanja, mogao odlučiti jedino Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
