Vladimir Šeks tužio je Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava zbog uskraćivanja prava na pristup povjerljivoj dokumentaciji iz vremena bivšega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Tužba nije prošla, a sud je stao na stranu RH zbog čega bivši predsjednik Sabora ne krije svoje nezadovoljstvo.
Šeksu su ti dokumenti trebali za pisanje knjige "Rašomon na Savi - Dokumentarna kronologija rata u Bosanskoj Posavini". Knjiga je u međuvremenu objavljena na više od tisuću stranica, no njezin autor nikako se nije mirio s odlukama pet instanci u Hrvatskoj, počevši od Ureda tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović pa do Ustavnog suda, te je prije godinu dana podnio tužbu Sudu u Strasbourgu.
Odluka je donesena u rekordnom roku i izražava stav koji su već iznijele institucije RH, odnosno da bi objava 25 transkripata s oznakom "državna tajna - strogo povjerljivo" utjecala na našu nacionalnu sigurnost.
"Još nisam iščitao presudu u cijelosti, radi se o dvadeset i pet stranica teksta i to se sada prevodi. Načelno, ono što mi je rekla odvjetnica, da je Europski sud dao povjerenje državi čija su tijela provjerom utvrdila da je to u funkciji očuvanja nacionalne sigurnosti i da bi prijevremenom objavom tih podataka, koji su zaštićeni, klasificirani, došlo do njezine ugroze, odnosno da ta zaštita države preteže nad interesom povjesničara, istraživača, znanstvenika i pisaca poput mene", komentirao je Šeks za Slobodnu Dalmaciju.
Dodao je kako u svemu tome nema obrazloženja koji bi to konkretno bili podaci koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost.
"Primjerice, ja sam od Državnog arhiva i Vijeća za zaštitu tajnosti podataka dobio oko deset tisuća dokumenata koji su bili označeni kao državna tajna. Vijeće je onda skinulo oznaku tajne i ja sam ih dobio na uvid te koristio u svojim do sada objavljenim knjigama "Moja sjećanja na stvaranje hrvatske države", prvi i drugi dio, "Domovinski rat", "Državni udar" 1 i 2... Ja sam sve to dobio i koristio, a na opće iznenađenje nisam dobio nekih dvadeset i pet dokumenata", kazao je Šeks.
Ipak, odbija špekulacije da bi sve ovo bila dnevna politika, posljedica njegova odnosa s tadašnjom predsjednicom ili nešto slično. Najnelogičnije od svega mu je uskraćivanje jednog konkretnog dokumenta, stenograma razgovora predsjednika Tuđmana.
"Taj isti dokument koji je meni Vijeće uskratilo objavljen je, a što sam ja pretragom ustanovio, u jednom od izdanja Feral Tribunea pod nazivom "Stenogrami o podjeli BiH". I tu se, kao i u sedamdeset, osamdeset posto svih dokumenata koje sam tražio, radi o razgovorima, pregovorima, sastancima predsjednika s domaćim i međunarodnim političarima. I zato mi je sve još nejasnije", rekao je.
Šeks još nije siguran hoće li iskoristiti neki od pravnih lijekova, koji su mu na raspolaganju kod istog suda, piše Slobodna Dalmacija.
