Mediji navode kako je u Banskim dvorima početkom ovog tjedna održan sastanak na kojem su na temu Agrokora s predstavnicima hrvatske Vlade razgovarali i predstavnici ruske Sberbanke, jedne od većih vjerovnika tog koncerna.
Veleposlanik prvi progovorio o problemima Agrokora
Na Hinin upit da tu informaciju potvrde ili demantiraju, iz zagrebačkog ureda Sberbanke su kratko odgovorili: "Sberbank je u izravnoj komunikaciji s Agrokorom međutim ne možemo detaljnije komentirati odnose s našim klijentom".
Da Agrokor ima problema oko otplate kredita koje je dobio od ruske banke, početkom veljače prvi je dao naslutiti ruski veleposlanik Anvar Azimov, koji je na konferenciji za novinare kazao kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze vezane uz vraćanje kredita ruskim bankama te da se trenutačno ne razmatra odobravanje novog kredita toj kompaniji, ali ako ona to zatraži, tada će to biti razmotreno u kontekstu financijskih teškoća u kojima se nalazi.
"Mi smo više puta dali financijsku pomoć Agrokoru putem kredita, smatrajući da će to kreditiranje pomoći stabiliziranju rada te tvrtke. Ne razmatra se pitanje davanja novog kredita Agrokoru. Polazimo od toga da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze vezano uz vraćanje kredita u Rusiji", kazao je Azimov početkom veljače.
Na pitanje novinara što ako Agrokor ne uspije vratiti kredite Sberbanku te je li istina da je Sberbank spreman preuzeti dio Agrokora, npr. Jamnicu, Azimov je odgovorio da se takvo pitanje ne razmatra te da Agrokor mora vratiti novac. Također je rekao da Rusija "ne pretendira ni na jedan dio Agrokora".
Agrokor ima godinu dana da nađe novac za refinanciranje
Procjenjuje se da ruska država preko banaka Sberbank i VTB drži oko 1,3 milijarde eura od ukupno 3,4 milijarde eura Agokorovog duga. Agrokor je u siječnju otkazao ugovoreni sindicirani zajam, a koncern sada ima oko godinu dana vremena da nađe novac za refinanciranje PIK zajma od 485 milijuna eura, koji dospijeva u svibnju 2018.
Sredinom veljače rejting agencija Moody's je objavila priopćenje u kojem pojašnjava rejting koji je dala Agrokoru početkom siječnja (B3 sa stabilnim izgledima), u kojem se ističe da taj koncern ima dovoljnu likvidnost za otplatu svih dugova koji dospijevaju 2017. unatoč otkazivanju sindiciranog zajma 18. siječnja.
Iz Moody'sa su tada objavili kako procjenjuju da će u 2017. Agrokor imati trošak kamata koji ne uključuju PIK kredite ((Payment In Kind - specifičan financijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine, a otplata se radi na kraju ugovorenog razdoblja) od 2,3 milijarde kuna ili 310 milijuna eura. To će apsorbirati više od polovine EBITDA Agrokora, za koji u Moody'su procjenjuju da će biti 4,3 milijarde kuna ili 580 milijuna eura.
Sarajevski Kiseljak kao jamac za novo zaduživanje
Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe 8. ožujka 2018. zbog novih klauzula u nekim bankarskim dokumentima kojima se specificira da bi odgovarajući zajmovi odmah mogli doći na naplatu, ili 8. lipnja 2018., kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole, pojasnili su tada iz Moody'sa.
Sve su to bili razlozi zašto je Moody's početkom siječnja snizio rejting Agrokoru s B2 na B3, a vjerojatnost bankrota s B1-PD na B3-PD zadržavši stabilne izglede, da bi ih u veljači snizio na negativne. Potom je rejting Agrokora snizio i Standard & Poor's i to na B-, s negativnim prognozama.
Prošlog je tjedna, pak, Bloomberg, pozivajući se na ljude upoznate sa situacijom, objavio kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju u visini od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna eura već osigurano, a da se još pregovara o detaljima za preostalih 200 milijuna eura. Sarajevski Kiseljak, u sastavu Agrokorove Jamnice, trebao je, prema pisanju Bloomberga, na skupštini dioničara odlučiti o svom sudjelovanju u sporazumu s bankama kao jamac za kredit svoje matične tvrtke.
Hina iz Kiseljaka doznaje da je 10. ožujka skupština dioničara održana, ali nisu htjeli odgovoriti je li dano jamstvo za to zaduženje.
Nevolje počele nakon preuzimanja Mercatora
Agrokor koncern zapošljava više od 60.000 ljudi, od čega oko polovinu u Hrvatskoj. Konsolidirani prihodi koncerna, prema podacima iz financijskog izvješća za 2015. godinu, iznosili su gotovo 50 milijardi kuna. Najznačajniji dio Agrokora je maloprodaja s trgovačkim lancima Konzum i Mercator, koji je koncern u vlasništvu Ivice Todorića preuzeo 2014. godine.
Prema podacima iz financijskih izvješća objavljenih na internetskim stranicama koncerna, dug Agrokora najveći je skok posljednjih godina zabilježio upravo 2014. godine, nakon preuzimanja slovenskog Mercatora.
Naime, na kraju 2013. godine ukupne su obveze Agrokora bile na razini od 28,5 milijardi kuna, da bi do kraja 2014. porasle za više od 51 posto, odnosno za više od 14,6 milijardi kuna, na 43,2 milijarde kuna. Od toga, pokazuju financijska izvješća, značajan dio čine obveze Mercatora, koje je Agrokor preuzeo u trenutku kada je stekao 80,75 postotni vlasnički udio u najvećem slovenskom trgovačkom lancu. Naime, ukupne obveze Mercatora na kraju rujna 2014. godine, iznosile su više od 13,5 milijardi kuna.
Agrokorove obveze na kraju 2011. iznosile su 22,5 milijardi kuna, 2012. rastu na 25,6 milijardi kuna, 2013. na 28,5 milijardi, 2014. na 43,2 milijarde kuna, a 2015. na 45,3 milijarde kuna, da bi do kraja rujna 2016. blago pale, na oko 45,2 milijarde kuna. To znači da su ukupne obveze Agrokora od 2011. do kraja rujna prošle godine povećane za točno 100 posto, odnosno za 22,6 milijardi kuna.
Dugoročne obveze Agrokora - 20,3 milijarde kuna
Podaci za prvih devet mjeseci prošle godine pokazuju kako ukupne dugoročne obveze Agrokora iznose gotovo 20,3 milijarde kuna, od čega gotovo 19 milijardi kuna čine krediti i zajmovi. U kratkoročnim obvezama, koje su ukupno iznosile 24,9 milijardi kuna, najznačajniji dio čine obveze prema dobavljačima, koje su dosegnule 16,2 milijarde kuna.
Od 2011. Agrokorove dugoročne obveze rasle su za gotovo 150 posto ili više od 12 milijardi kuna, dok su kratkoročne obveze u istom razdoblju rasle za 73 posto, odnosno za 10,5 milijardi kuna, pri čemu su obveze prema dobavljačima na kraju rujna 2016. bile gotovo 40 posto više nego potkraj 2011. godine.
Samo u prošlogodišnjih devet mjeseci dugoročne obveze Agrokora nešto su snižene u odnosu na kraj 2015. - za 3,3 posto, odnosno za oko 700 milijuna kuna; kratkoročne obveze su porasle 2,4 posto ili gotovo 600 milijuna kuna, pri čemu su obveze prema dobavljačima zabilježile rast od 1,6 posto, odnosno za 256 milijuna kuna.
Golema dospijeća stižu na naplatu idućih godina
Kako izvješće o poslovanju Agrokora za 2016. godinu još uvijek nije javno dostupno, posljednji podaci o dospijeću kreditnih obveza te obveza po izdanim vrijednosnicama govore da tom koncernu ove godine na naplatu dospijeva 3,46 milijardi kuna dugoročnih bankovnih kredita i obveznica, sljedeće godine 841,5 milijuna kuna, a 2019. godine 3,37 milijardi kuna. U dvije godine koje slijede dospijeća rastu iznad pet milijardi kuna - 2020. na 5,94 milijarde kuna, a 2021. godine 5,15 milijardi kuna.
Na Hinin upit koliko u ovom trenutku iznose obveze Agrokora prema državi, je li taj dug dospio te je li što poduzeto u naplati tog duga, iz Porezne uprave odgovoreno je da i Agrokor, kao i svakog drugog poreznog obveznika, štiti zakonska porezna tajna te da nisu u mogućnosti objaviti te podatke.
