Pelješki most otvara se 26. srpnja, no malo tko zna da je čak dva puta radove na početku izgradnje otovrio tadašnji premijer Ivo Sanader.
Bilo je to 2005. i 2007. godine. Jadranka Kosor najavila je 2011. nastavak izgradnje, a Vlada Zorana MIlanovića 2012. razvrgnula neostvarive ugovore o izgradnji s domaćim konzorcijem da bi se vratila rješenju mosta uz financiranje iz europskih fondova nakon studije izvodljivosti 2015. godine, piše N1.
Projekt je potom prijavljen Europskoj komisji i nakon odobrenja prva Vlada Andreja Plenkovića dovršila je posao, odabrala izvođača i započela je izgradnja.
Sanader prvi i drugi put
Prvo je 2005. Ivo Sanader otvorio pripremne radove i iz Komarne lansirao obećanje. “Hrvatsku konačno povezujemo fizički ovim mostom i konačno i ljudi koji putuju, putnici namjernici kad idu iz Metkovića ili Splita ili Zagreba u Dubrovnik kolima neće morati vaditi putovnicu ili obrnuto”, govorio je tada.
Dvije godine kasnije, taman pred parlamentarne izbore, Sanader je ponovno okupio svoje i po drugi puta otvorio radove. I poručio da ga ne zanimaju negodovanja iz BIH. “Vrlo jasno ovdje želim reći, na Pelješcu, ovo su hrvatske teritrorijalne vode i o tome nećemo ni s kim pregovarati”, rekao je tada Sanader.
Četiri godine bio je rok za gradnju, no do toga nikada nije došlo. Stigla je zato kriza, novca nije bilo, a 2010. svi su radovi stali. Jadranka Kosor koja je nasljedila Sanadera 2011. je tijekom posjeta Metkoviću poručila da će se radovi nastaviti, no na kraju, godinu dana kasnije, SDP-ova vlada zaključuje da je umjesto da je most dotad gotov, u 4 godine odrađeno svega 3 posto radova i sporazumno raskida ugovor s izvođačima.
Europski novac spasio stvar
Tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je tom prilikom: “Svaka vlast bi ga željela, mostovi su uvijek dobri, most nije besmislica, ali ne u ovom trenutku kako je planirano i financirano. To naprosto nije ozbiljno. Mi ćemo biti ozbiljni u svojim projektima pa tako do vas ministre očekujem da ozbiljno pronađete sredstva za neumski koridor. Cilj je isti kao i s Pelješkim mostom – spojiti Hrvatsku uz suglasnost našeg susjeda BIH, lokalne zajednice. Prvi naši napori pokazuju da je to moguće, u razmumnom roku za razuman novac i to je odgovornost vlasti – da razumno raspolože sredstvima koja su ograničena u interesu. A interes je spojiti.”
Ipak, nakon nove komparativne studije stranih konzultanata koja je most proglasila najboljim rješenjem i pet godina kako na terenu nije bilo nikakvih radova – Milanovićeva vlada objavljuje: Europskim novcem se most može graditi.
“Nakon tri godine mukotrpnog rada, danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine”, rekao je 2015. Milanović.
Mijenja se vlast, usvaja se odluka o financiranju projekta ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’ vrijednog 530 milijuna eura, a u ljeto 2017. Europka komisija potvrđuje: Financirat će Pelješki most, pristupne ceste i stonsku obilaznice u tri faze. Najveći projekt financiran europski novcem.
Plenković i tri faze
“Iz europskog proračuna ćemo dobiti 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, čime će se ovaj projekt realizirati u tri faze, između 2017. i 2021. godine”, najavljuje tada Andrej Plenković.
Unatoč glasovima protiv koji su se ponovno mogli čuti u BIH i kritikama na račun izbora izvođača, u travnju 2018. godine potpisan je ugovor s kineskom tvrkom China Road and Bridge Corporation. Krajem srpnja iste godine izvođač je uveden u posao, što je bio službeni početak radova. Slijedila je doprema prve ture čeličnih pilota brodom iz Kine, a su siječnju 2019. postavljen je prvi.
Problemi sa žalbama na javne nabave usporili su priče s pristupnim cestama pa je gradnja toga u startu kasnila za mostom godinu dana, a kada je u travnju u trodnevni posjet Hrvatskoj stigao kineski premijer – njegovi sunarodnjaci su postavili 90 od 150 pilota.
Most je naposljetku izgrađen s 52 dana zakašnjenja. Ali, kad se od toga odbiju problemi i zastoji koje je uzrokovala koronakriza, može se reći da su Kinezi posao završili i prije roka, isticale su vlasti lani u srpnju kada je most konačno spojen.
“Imam neopisivo zadovljstvo kazati da je Hrvatska spojena!”, rekao je Plenković u sprnju 2021.
Spojena, ali još uvijek nepovezana: Pristupne ceste nisu bile gotove, a nakon 16 godina slušanja raznih obećanja – mnogima je i most već bio puno. Ostalo je samo još pitanje čija je most zasluga.
Tko je najzaslužniji?
Plenković je siguran. “Sve je krenulo od ideja kolega u HDZ-u dubrovačko-neretvanskom, ali svi su zaslužni”, kaže Plenković.
“Počelo je još 2005., a sve je krenulo od Šprlje”, govori Zoran Milanović.
Strabag koji je radio na prvoj dionici pristupnih cesta, kažu u Hrvatskim cestama, završio je mjesec dana prije roka, a Avax kasni mjesec dana. Završili su treću fazu, za četvrtu su dobili, zbog raznih probelma, produljenje. Trebali bi do kraja godine biti gotovi sa stonskom obilaznicom. Zbog poremećaja na tržištu i poskupljenja sve će koštati oko 150 milijuna kuna više.
