... Prema njoj svi oni koji su danas mlađi od 50 godina radit će do svoje 67. godine, i muškarci i žene, bez razlike. Istodobno bi se raniji odlazak u mirovinu još više sankcionirao, ali bi se povećala izdvajanja u drugi stup kako bi se osigurale veće mirovine od današnjih, koje su na razini od 3.500 kuna i to ako ste odradili svih 40 godina radnog staža.
Diplomirana novinarka iz naše priče ima 44 godine života i 22 godine radnog staža. Od prvog trenutka kad je nakon diplome počela raditi do dana današnjeg nema niti jednog dana pauze u radnom stažu.
Ona je uz sve to i poduzetnica i majka četvero djece, a tek je na pola puta. U vlastitoj firmi zaposlena je na minimalcu na kojem bi trebala raditi još 23 godine.
Bez obzira na brojke, Sanela Dropulić planira odraditi puni radni staž. No takvih je u Hrvatskoj tek 19 posto.
"Ono što je apsurd je da ljudi koji su imali znatno manju količinu radnog staža će se izjednačiti u nekakvim brojkama s ovima koji su radili cijeli životni vijek. Tanka je ta linija naših mirovina, osim što ćemo u jednom biti svi isti, a to je da nam mirovine neće ni izbliza biti tako dobre kao što priželjkujemo i da ćemo svi skupa itekako, ako smo oslonjeni samo na život od mirovina, morati stegnuti remen", kazala je Sanela Dropulić, direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.
- Hrvatska trenutno ima 1.233 345 umirovljenika.
- Prosječna mirovina iznosi 2.524,55 kn, a na svakog umirovljenika dolazi jedan radnik.
"Obzirom da je ta stopa narušena, narušene su nažalost i mirovine umirovljenika odnosno događa se i situacija da su radno aktivne osobe preopterećene doprinosima", kazala je Dajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Zbog starenja europskog stanovništva, manjeg broja novorođenih i duže životne dobi u cijeloj Europskoj uniji dob umirovljenja pomaknut će se na 67 godina. No dok se to ne dogodi, Francuzi i Francuskinje u mirovinu odlaze u 62. godini. Estonci u 63., Hrvati u 65., a Hrvatice u 61.
Njemačka radnike umirovljuje sa 65 godina, a Grčka je korak ispred svih jer tamo se umirovljenik već sada postaje sa 67.
"Koliko god građanima bilo teško da kasnije odlaze u mirovinu moramo biti svjesni da moramo odlaziti kasnije u mirovinu. To i nije tako loše, osoba koja je aktivna u starijoj dobi bolje se osjeća, zdravija je. Trebamo biti svjesni da je radna aktivnost i način socijalizacije i potvrđivanja, uključivanja u društvo", mišljenje je Predraga Bejakovića s Instituta za financije.
I dodatno sankcioniranje prijevremenog odlaska u mirovinu, tvrdi Bejaković, potpuno je opravdano.
"Koliko god to građani ne željeli, koliko god smatraju da je to nepravedno, mislim da je to sa stajališta onih koji su radili puni radni vijek, to itekako potrebno. Na taj način motivira se i ljude da ostanu što dulje u svijetu rada", dodaje Bejaković.
Osloniti se samo na mirovinu nakon 67. godine, tvrde ove ekonomistice - nije dovoljno za mirnu starost.
"Danas mlade generacije zapravo trebaju početi štedjeti za mirovinu onog trenutka kad počnu raditi. To je jedan sustav koji je potpunosti drugačiji od onog na što smo do sada navikli, a izrazito je teško napraviti taj značajan iskorak zato što moramo se odricati danas zbog nečega što nam dolazi za 30 godina", smatra Andrea Lučić, Institut za financijsko obrazovanje Štedopis.
Stoga o štednji ili ulaganju - počnite razmišljati
odmah.
