Prvi put u svom mandatu predsjednik Vlade Andrej Plenković uživo odgovara na pitanja četvero novinara vodećih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Prvo je pitanje postavila Ivanka Toma, novinarka Jutarnjeg lista.
Agrokor se sam nametnuo kao povod zbog curenja mailova Martine Dalić. Zar u Hrvatskoj nema dovoljno ljudi da je jedna ekipa mogla pisati zakon, a druga ga provoditi, jer je ispalo da ljudi koji su izrađivali zakon taj zakon i primijenjuju i na njemu zarađuju?
Agrokor je tema s kojom živimo zadnjih i godinu i pol dana. Danas je još jedna epizoda. Te mailove nisam ranije vidio. Cijela kriza je eskalirala u siječnju prošle godine, Vlada se njome počela baviti u veljači. Mi smo u tom trenutku shvatili razmjere potencijalne opasnosti, imali smo jako malo vremena. Agrokoru je prema riječima vlasnika g. Todorića prijetio stečaj. U takvim izvanrednim okolnostima imali smo nekoliko opcija: reći da je to slobodno tržište i ne napraviti ništa, nacionalizaicja Agrokora, što ne bi bilo primjereno zbog našeg članstva u EU-u, jedina preostala opcija je bila, po uzoru na druge zemlje, stvoriti odgovarajući zakonski okvir da se spriječi kriza i preljevanje krize na gospodarski sustav. I u tome smo uspjeli.
Da smo imali malo više vremena, dvije ili tri godine, mogli smo napraviti komparativnu analizu insolvencijskog zakonodavstva. Ali nismo imali za to vremena. Imali smo kriznu situaciju u kojoj smo trebali preuzeti političku odgovornost. I mi smo to napraviti. U krajnjoj liniji aktivacije zakona ne bi bilo da ga nije potpisala bivša Uprava. Ključne odluke donio je Sud, to je okvir zakona. Mi smo posegnuli i za ekspertima van sustava državne uprave i, u konačnici, iza zakona je stala cijela Vlada i parlamentarna većina. Stručnjaci koji su angažirani su bili smatrani da se razumiju u tu temu i da mogu pomoći. Naš tadašnji koalicijski partner MOST bio je u tijeku sa svim aktivnostima.
Nije bilo drugih ljudi, nego se moralo doći u situaciju da će isti ljudi pišu i primljenuju zakon, po kojem će i zaraditi...
Ponavljam, ljudi su konzultirani, zakon je napisala Vlada, usvojio ga je Sabor. Jučer je njegovu ustavnost potvrdio Ustavni sud, a za nekoliko dana taj naš zakon će biti uvršten i u popis insolvencijskog zakonodavstva na razini Europske unije.
Red za pitanja preuzeo je Đurica Drobac, novinar HRT-a.
Bačić je rekao da ako se ne dogodi ovo o čemu govorite da postoji mogućnost da se lex agrokor nastavi i nakon 10. srpnja?
Uvijek je sredstvo zadnje da se eventualno produlji trajanje zakona, ali mi smo smatrali da je 15 mjeseci dovoljan rok, uz uvjet da se postignedogovor vecinskih vjerovnika.
Predsjednik HSLS-a rekao je korespodencija ministrice je neprihvatljiva. Vrdoljak je rekao da će tražiti dodatne konzultacije, ali da neće izaći iz vlade. Mislite li da će ova situacija uzdrmati ionako tanku većinu koju imate u Vladi?
Pa ja mislim da ne. Zato što smo mi sa svim našim koalicijskim partnerima više puta prošli nekoliko izazovnih situacija kojih smo imali. Mi smo u godinu i pol dana imali pet inicijativa oporbe za izglasavanja nepovjerenja, što pojedinim ministrima, što cijeloj Vladi. Parlamentarna većina se održala, ostala je čvrsta. Sve što treba o toj temi pojasniti, ministri će pojasniti. Ja ne mislim da bi to trebalo biti razlog za bilo kojeg od naših partnera da dovedu u pitanje svoje funkcioniranje u parlamentarnoj većini.
Rekli ste imamo najbolje ministre, nemam šta mijenjati. Znači, rekonstrukcije vlade neće biti?
Gledajte, živimo u svijetu špekulacija, ministri se brinu da li će nešto biti ili ne. Ja sam protekla dva dana imao intezivne razgovore. Razgovarali smo o nacionalnom programu reformi, o planu zakonodavnih aktivnosti, o točkama koje će dolaziti u Vladu i njihovoj odgovornosti. Ja sam ih nekoliko puta na zatvorenim sastancima pitao (kad smo radili na reformama), da li vi osobno uzimate odgovornosti koje se tiču reformi vaše nadležnosti ispuniti u roku?
Svi su dobili neke zadatke i rokove?
Da i preuzeli su odgovornost. Ako za šest mjeseci, kada vidimo što se dogodilo s planom zakonodavne u cjelini, nacionalne programe reforme, tražit ću odgovornost ministra, mislim da imam pravo na to i mislim da je to normalno u demokraciji jer Hrvatska treba ići naprijed. Ima puno problema u zemlji, od onoga demografskog pitanja koje smo spominjali. nažalost, to pitanje nije od jučer. Ja sam neki dan pokušao objasniti zašto je demografski problem prisutan danas. On je jednako mogao biti prisutan da nismo imali rata i da smo u EU ušli 2004. Ja želim da ga spriječim. Od porodiljnih naknada, povećanja dječjeg doplatka, sve su to mjere da se riješi demografija, nitko nema magični štapić.
HDZ na 26,6%, kako komenirate da rejting HDZ-a pada?
Mi kad smo bili u lipnju 2016., nakon rušenja vlasti, HDZ je pao na 20%. Nakon što sam ja rekao da želim biti predsjednik HDZ-a, nakon tog momenta smo se digli u roku od 3 mj na 36% i dobili povjerenje birača. Normalno, kad ste na vlast meta ste svih mogućih preispitivanja, kritika, od oporbe i ostalih. I sigurno da vlast troši. Medutim, kad gledam cjelinu onoga što smo napravili, i ne mislim da smo spori, neodlučni. Koja se vlada usudila donijeti ovaj način rješavanja Agrokora, odluku o borbenim zrakoplovima, Pelješki most, nacionalni program reformi, smanjivanje nezaposlenosti, porast stope zaposlenosti, smanjivanje deficita i javnog duga...
To znači da bi rejting trebao rasti, a ne padati.
A bi, ako se to dobro prezenitra, ako ste vi zaglušeni nekim informacijama, recimo jedne polu apstraktne teme, recimo zaštite žena od nasilja u obitelji kroz Istanbulsku konvenciju, imate dvomjesečnu kamapnju, onda je još i dobro.
Boris Rašeta, novinar 24sata upitao je premijera misli li da se isplati Hrvatsku zadršavati na kursu, kako je citirao kolegu, održivog propadanja i zašto ne formira snažan program reformi i pozove naciju na pebiscit jer, kako je kazao, ovaj put ne vodi nikamo.
"Ne bih se složio da ovaj put ne vodi nikamo. Moramo razotkriti priču vječnog pesimizma, bezperspektivnosti, nihilističkog stava koji postoji u hrvatskom javnom prostoru. Nitko ne bježi od problema. Hrvatska je imala sepcifičnu tranziciju. Mi smo od 1990. bili otprilike ovdje, '93. zbog agresije pali ovdje. U 2004. godini, prošlo je 14 godina posljdice izostanka institucionalnog približavanja EU, ratnih šteta i svih posljedica koje tranzicijska zemlja mora proći da bismo u trenutku kad naši susjedi Mađari, Česi, Slovenci, Poljaci ulaze u EU, mi tek tada krenuli rast s nivoa gdje smo bili devedesetih. Nakon četiri godine eto globalne krize i opet padamo. teko smo sada 2017., 20178. došli na razinu 2008. godine. to je važno da javnost zna. Da li idemo naprijed ili ne? Mislim da idemo naprijed. Ajmo pogledati kakve smo odluke i izazove uspjele spriječiti. Da li je Hrvatska prvi puta u prošloj godini zaradila više nego što je potrošila? Je, 2 milijarde 740 milijuna proračunskog suficita. Imamo li rast u odnosu na vrijeme SDP-a i 20017. i 2016.? Imamo. Da li imamo nižu stopu nezaposlenosti? 9,5 posto", kazao je Plenković.
Rašeta je kazao kako Njemačka 22 godine nakon rata ima strašnu potrebu za imigracijom, a mi 22 godine kasnije koristimo rat kao izgovor što nije uvjerljivo objašnjenje.
"To nije izgovor. govorim realne okolnosti. Pogledajmo što smo napravili. uzmite za primjer Agrokor. Rekao sam kad sam vidio razmjere krize da je to transformacijski trenutak za hrvatsko gospodarstvo, način poslovanja. nakon tog slučaja ništa više ne može biti isto. niti pretjerana ovisnost, niti pretjerana dominacija, niti slabost nadzornih mehanizama niti nedostatak osjećaja da prepoznamo razmjere tog problema kao institucije na vrijeme. To je cilj kojeg ćemo ostvariti nakon ovog", kazao je Plenković.
Kako to da su ljudi koji su sudjelovali u pisanju zakona pro bono nakon ozakonivanja tog propisa uzeli silne milijune koje su naplaćivali u procesu restrukturiranja?
"Na tu temu sam podvukao crtu nakon ostavke bivšeg izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Smatram da je važno da se tim poslom bave oni koji su za to spremni. Nemate uobičajenu situaciju da će vam sad neki sa popisa koji postoji na trgovačkim sudovima uobičajeni stečajni upravitelj moći rješavati problem ovakvih megarazmjera", kazao je Plenković.
RTL-ova novinarka Damira Gregoret svoj blok pitanja započela je aktualnom temom - mailovima ministrice Dalić.
Sami spominjete etičnost. Ne mogu vjerovati da branite ovako nešto. Kad govorimo o samom nivou komunikacije između potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ovih mailova koji su danas izašli u javnost, vjerujem da ste ih pročitali, prije toga ih niste vidjeli? Niste bili uključeni u tu raspravu?
Kako bi vidio mailove koji nisu bili upućeni meni?
Zašto ih je uopće izmjenjivala preko svoje privatne adrese? Ima li ona vaše povjerenje?
Gospođa Dalić je danas dala izjavu na to i mislim da smo od inicijative za nepovjerenje ministrici, od rasprava u Odboru za gospodarstvo, do niza javnih rasprava, mislim da nema elementa koji o toj temi nije bio raspravljen.
Ali danas su se pojavili novi elementi.
Ja moram priznati da ne vidim tu neki bitan novi element. Može sad izaći još 150 mailova u korespondenciji kako da se u što kraćem roku riješi megaproblem koji prijeti tsunamijem na hrvatsko gospodarstvo.
Da s privatnog maila dogovara, isti tim, zakon, a onda kad se zakon usvoji u Saboru, na istom tom zakonu zarađuju milijune.
Konzultanti koji su bili odabrani su odabrani od onih koji su se javili, a to su bile nauglednije konzultantske kuće. Koga oni biraju za podizvođače, mene nisu pitali.
A vaša odgovornost, vidite li je vi u cijelom ovom procesu?
Ja misilm da moja odgovornost može biti dobra u toliko što smo bili Vlada koja je imala hrabrosti i odvažnosti uloviti se u koštac s ovim problemom. Mjesecima slušati oporbu da štitimo gospodina Todorića. Ovo javnost mora čuti. Mi smo mjesecima slušali od selfija s kiselim zeljem do nekog telefona za spas do toga da je Agrokor jednako HDZ. To su bile te političke linije i SDP-a i Mosta. I sada prođe pola godine i svi ti isti odjedanput sasvim druga pjesma.
Ali vama ništa u svemu ovome nije sporno? Da se nalaze po noći, da ih novinari ne bi vidjeli i da se sazivaju sastanci s ljudimakoji kasnije zarađuju milijune
Mi smo učinili maksimum koji smo mogli u tako kratkom roku, oslonili se na ekspertizu brojnih stručnjaka, ne samo tih nego i drugih koji su mogli pomoći da se u kratkom roku spriječi veliki gospodarski i financijski kolaps zemlje. Što se mene tiče, kao predsjednika Vlade, u tom temeljnom strateškom cilju smo uspjeli.
I Martina Dalić ima vašu punu potporu?
Rekao sam to već danas.
Kada je riječ o nagodbi, koliko je realno da će se ona dogoditi 10. srpnja?
Kao što sam isticao u posljednje vrijeme, potrebno se osvrnuti na dva elementa. Jedan je ova jučerašnja odluka Ustavnoga suda, dakle bilo ej niz inicijativa za ocjenom ustavnosti ovoga zakona i Ustavni sud je vrlo jasno kazao da bi neustavno bilo da nismo reagirali. Imali bi svojevrsni grijeh propusta.
A što ako se ne dogodi nagodba?
Polako. Imate i odluke Trgovačkog suda i Viskog trgovačkog suda. Što to pkazuje? Da sudovi imaju snažnui i relevantnu ulogu i to pokazuje da nije tu premijer ili ministar ili netko drugi da rješava problem. Meni se čini, prema informacijama koje ja imam, da je na svim dionicima koji su tu, to se odnosi na financijske vjerovnike i dobavljače da pokažu maksimalnu zrelost i da se postigne nagodba u zakazanom roku, a to je do 10. srpnja. I ja mislim da će se to postići.
Ako toga ne bude, jeste li spremni ponovno intervenirati?
Ozračje koje vlada sada, nakon postizanja ekonomskog načelnog dogovora u pravnom smislu mi ulijeva povjerenje da će se to dogoditi.
Imate li plan B?
Dogodit će se.
Pitanja je premijeru ponovno postavljala Ivanka Toma:
Kad smo kod Siska, još ne znamo tko će ugasiti svjetlo, ali ste rekli 'Car je gol', rafinerija Sisak kao takva više ne može opstati...
Nisam to rekao, nego sam samo citirao što je rekao predstavnik MOL-a. Nije nužno da bi pronalaskom novog strateškog partnera rafinerija Sisak gledana jednakog optikom. Ne mora to značiti tako u kontekstu šireg bavljenja INA-om i MOL-om.
Je li rafinerija jedino od čega ljudi u Sisku ne mogu živjeti? Već toliko dugo znamo da je ta rafinerija nerentabilna, zašto se ne pokuša drukčije oživjeti taj kraj?
Ako je netko pokazao razumijevanje za one dijelove Hrvatske gdje su svi mogući problemi, onda smo to mi. Nismo ni krenuli, bili smo u Vukovaru. Poslali smo snažnu poruku gradu koji se napatio više nego svi drugi. Nakon toga smo bili u Sisku, imali smo niz inicijativa, projekata. Na svojevrstan način Sisak i Sisačko-moslavačka županija su pravo zrcalo što je ostalo od industrijskog karaktera Hrvatske od prije 1990. godine. Zato mi se čini da zaposlenici Sisačke rafinerije zaslužuju punu pozornost. I Vlade i kompanije. Hoće li doći do transformiranja neke od njihovih zadaća, to je drugo pitanje. Ali ne možemo gledati na Sisak da 300 ili 400 ljudi nije problem. Što će oni raditi? Mi nastojimo da se Sisak razvije na druge načine, ali za to treba vrijeme.
Kad ste govorili o politici, vaš stav je da ste preuzeli kontrolu nad HDZ-om...
Izabran sam za predsjednika, to je velika razlika. To je dužnost koja ima ovlasti temeljem Statuta.
Dakle više vas nitko ne može bojkotirati?
To sigurno.
Dakle procjenjujete da nema potrebe za prijevremenim izborima, niti za radikalniju rekonstrukciju Vlade, vozite li dalje s 20 ministarstava?
Budimo realni, izabran sam za predsjednika HDZ-a 17. srpnja 2016. Liste su se predavale 12. ili 13. kolovoza. Dakle imate četiri tjedna za to. Iz moje perspektive, može se analizirati broj ministarstava. Ali rekonstrukcijom Vlada sada ne bih ništa dobio. Bilo bi možda manje plaća za nekoliko ministara i državnih tajnika, ali netko bi se tim temama i dalje trebao baviti. Primjerice, Ministarstvo državne imovine, uočili smo očit nedostatak upravljanja. Ta tema je doslovno pala između stolica, između općina, gradova, aktivnosti DORH-a, DUUDI-a... Tu smo napravili velik iskorak. Želimo aktiviranjem te imovine napraviti iskorak, pa i privatizaciju. To su dobri iskoraci, a ostalo je sve stvar menadžmenta. U nekakvom mirnijem razdoblju se i to može bolje napraviti, s time se slažem, ali ne opterećujem se, Ne vidim što bi se s time moglo dramatično dogoditi, osim imidža, nije 20 ministarstva nego 14. Možemo o tome na kavi, što se tiče scenarija.
Činjenica je da nas je sve manje i sve smo stariji i bolesniji. Što je s novim zakonom o zdravstvu? Kritizira se privatizacija domova zdravlja, hoćete li inzistirati na tome ili ste to spremni povući? Došlo je 350 primjedbi…
Jutros smo razgovarali s ministrom Kujundžićem, koji ide s novim zakonom. Ideja je da ako imate različite situacije za liječnike koji rade isti posao, vi kao pacijent ne znate jeste li došli njemu kao zaposleniku Doma zdravlja ili kao nekome tko je u zakupu ili koncesiji. Želimo da liječnici imaju jednake uvjete i da se motiviraju, jer oni također odlaze nakon studija medicine, koji nije jeftin, da budu i u onim dijelovima gdje objektivno imamo problem s tom strukom zbog činjenice da ljudi uglavnom gravitiraju prema velikim centrima. Ministarstvo sada prikuplja sve što je došlo u javnom savjetovanju i onda ćemo na razini Vlade vidjeti koje su najbolje solucije.
Može, dakle, ovako i onako...
Može na kraju ono za što donesemo političku odluku da je svrsishodno i korisno. Nećemo napraviti nešto što je štetno, to je sigurno.
Rašeta je upitao premijera zbog čega Vlada, s obzirom da je preuzela talijanski zakon koji bi regulirao sistemske probleme, nije preuzela slovenski zakon o blokiranima.
Izašli smo prije desetak dana i ministar Bošnjaković i Marić s inicijativom o tri zakonska prijedloga. Jedan je u domeni ministarstva financija i to je zakon o otpisu dugova što se odnosi na državu i može se odnositi na jedinice lokalne područne samouprave, javna poduzeća i poduzeća koja su s njima povezana deset tisuća kuna plus kamata, plus zakon o ovrsi na novčanim tražbinama gdje smo vidjeli u komunikaciji s FINA-om da postoje računi na kojima se ništa ne događa i ljudi su blokirani preko tri godine. S tom mjerom mogli bi deblokirati ogroman broj naših sugrađana. Treći zakon je zakon o pojednostavljenju zakona o potrošačkom i osobnom steačju. Čini mi se da te tri mjere, kada ih gledate sukcesivno, mogu rapidno smanjiti broj blokirani i izvući dio obitelji koje su se, neki sigurno ne svojom krivnjom, našli u situaciji koja je nerijetko bezizlazna i koja im omogućuje normalan rad i život. U fazi smo savjetovanja da vidimo što nam može biti korisno, ako hoćete i neka rješenja iz susjednih zemalja. U odnosu na što su drugi ponudili, čini mi se da se ova tri prijedloga solidna i nude rješenje za eto možda ne svih 325 tisuća koji duguju preko 40 milijardi kuna, s kamatama preko i 60. to je cilj i intencija i mislim da idemo u dobrom smjeru. Od ovih zakona očekujem dobre efekte na problem koji se zadnjih desetak godina raširio do mjere da svi živimo na način da je veliki pritisak javnosti i ljudi koji su blokirani.
Damira Gregoret ponovno je postavljala pitanja.
Kada govorite o Istanbulskoj konvenciji u vlastitoj stranci ste imali 14 zastupnika koji su bili protiv.
Ja sam im rekao. Što su s time dobili? Koga su ojačali?
Što ste vi dobili kao predsjednik HDZ-a s obzirom na to da vam je to zamjenik u stranci, glavni tajnik, međunarodni tajnik?
Ja sam dobio puno toga. Ono što želim. Pokazao sam kao lider, kao predsjednik Vlade i predsjendik HDZ-a u kojem smjeru mora ići Hrvatska i hrvatsko društvo. AKo je ta konvencija namiojenjena za rješavanje groznog društvenog problema, ja sam i na Vladi i u Saboru nabrajao statistiku. Ta statistika je poražavajuća. neću zatvoriti oči na nešto što je loše. Oni koji su iskoristili ovui temu za jednu ideološku, svjetonazorsku raspravu, koja u svojoj biti nema neke bitne veze s ovom konvencijom pa onda kalkuliraju što će to možda donijeti - evo vam sada.
Za što su vaši to iskoristili?
Ne zanm . Sigurno nisu za dobrobit HDZ-a niti za naš rejting. Rekao sam i mto na središnjem odboru pred 160 ljudi. Bitno je da li se vama, vašoj djeci ili bilo kome nešto dramatićno dogodilo od kad je na snazi ta Konvencija. Matično, nije. Čega ih je bilo strah? Neka mi objasne. Ja nisam čuo niti jedan jasan argument. Malo smo pali rejtingom u jednom trenutku od 2 posto i susreli se sa istim akterima ali na novoj temi. Odjedanput je sad pitanje političkog sustava i referendumske inicijative.
Što mislite o Željki Markić?
Ona je dio civilnoga društva i zagovara ciljeve i vrijednosti iza kojih, pretpostavljam, i stoji.
Koje su njezine namjere? Vidite li je u politici?
To je jedan fenomen kojem u Hrvatskoj svjedočimo već duže vrijeme, gdje vam nevladin sektor, polako, puzajući, želi preuzeti ulogu predstavničke demokracije i političkih stranaka. Taj fenomen je vidljiv iz aviona. Imate ga na desnom spektru - gospođa Markić imate ga na lijevom spektru - Živi zid. Imate ga na nekom kvazi suverenističkom, kakvu utakmicu igra Most. To su sve derivacije nevladinog sektora koje zaditu u politički sustav.
Bojite li ih se?
Što bi ih se bojao. Ja sam došao da ojačam mainstream. Samo velike, snažne stranke, sa kvalitetnim ljudima, kapacitetom upravljanja, iskustvom...
Vodite stranku prema centru.
Vodim stranku točno gdje treba biti. Desni centar HDZ-a mora biti tamo gdje ga je ostavio sam predsjednik Tuđman, a on ga je pozicionirao baš tamo. Nije ga stavio na krajnju desnicu, nije ga stavio o cijeli centar, već tamo gdje je naša politička obitelj. Mijenjajući nas HDZ, mijenjat ćemo Hrvatsku na bolje. To je misija za koju se zalažem i zbog koje sam tu.
Porezna rasterećenja, u izbornom programu HDZ je imao i to - smanjenje PDV-a. Što je s tim?
Mi smo imail porezni paket od 15 poreznih zakona i on je prošao. Zahvaljujući toj istoj poreznoj reformi velik broj građana ima više prihode, bolje se puni državni proračun. Sada smo u fazi izrade druge faze porezne reforme. Ispitat ćemo mogućnosti i glede poreza na dobit i stopu PDV-a. Onda treba očekivati i da oni kojima se smanji PDV da cijene ne ostanu iste. Sve što se tiče nove porezne reforme stupit će na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Pitanja premijeru nastavio je postavljati HRT-ov Đurica Drobac.
Je li sudbina sisačke rafinerije zapečaćena? S obzirom na izjavu gospodina Fasimona koji još nije ni stigao u Hrvatsku, kao novi predsjednik uprave INE, a rekao je da će ugasiti Rafineriju Sisak?
Naravno da nije. INA, Petrokemija, brodogradilište, da ne nabrajam. Posljedice hrvatske tranzicije i ostaci onoga što je bilo u socijalističkoj ekonomiji i dan danas su na dnevnom redu svih hrvatskih vlada pa i naše. Što se tiče INE općenito, mi smo odabrali savjetnike za otkup MOL-ovih dionica INE. tu su eksperti koji dobro poznaju situaciju u MOL-u situaciju u INI. Očekujemo od njih savjete koji će nam dati ili rješenja kako da to otkupimo mi ili da se nađe strateški partner.
Do kada?
Imaju rok. Očekujem da će se proces odvijati sada od svibnja pa do kraja godine ili možda prvih mjeseci iduće godine. Ta kompleksna tema odnosa INE i MOL-a, ne samo da opterećuje odnose Hrvatske i Mađarske, praktički ne bi imali otvorenih pitanja. Jako nam je opteretila odnose. Oni smatraju da ovi problemi koji su od 2003. do danas, 15 godina problema, da ih moramo odrediti na određeni način.
Sudbina rafinerije?
Sudbina 600-700 ljudi. Da li će ona raditi, da li će ona biti pretvorena u neki logistički centar ili će se baviti nekim drugim oblicima proizvodnjama u INA-i, to su pitanja koja su dio poslovnih odluka, ali ne bez suglasnosti hrvatske Vlade. To u svakom slučaju nećemo dopustiti ni na koji način, pogotovo ne u cjelinama naših odnosa.
Spomenuli ste desetke tisuća nezaposlenih u brodogradilištima. Posljednjih mjeseci svjedoci smo velikih problema u brodogradilištima. Nekako se čini kada je izašla država sa potporama brodogradilištima, da su oni opet u velikim problemima. Kako očekujete da će se to riješiti?
To je bilo jedno od ključnih pitanja. To su uglavnom bila sva ova velika brodogradilišta. Sada su polako istekli rokovi u kojima je država subvencionirala, dakle omogućavala da oni dobiju određena sredstva kako bi mogli funkcionirati. Mi smo nedavno izdali jamstva Uljaniku. Očekujemo odgovarajući plan i program sanacije, prije svega od uprava. Mislimo da je za sva ta brodogradilišta nužno naći strateške partnere. To je po meni jedini način da oni opstanu, ljudi ostanu zaposleni i da se u Hrvatskoj nastavi tradicija brodogradnje koja je za našu ekonomiju, i društvo općenito, izrazito važna. I na tome radimo. Dakle, ne spavamo po toj temi.
Ivanka Toma pitala je premijera: Stalno govorite o političkoj stabilnosti, hoćete li izmjenama Zakona o referendumu spriječiti civilne udruge da promijene i destabiliziraju izborni sustav?
Građanske inicijative su odlične, dobre je da imamo veći angažman ljudi u političkom životu. Je li najprimjerenije rješavati pitanja političkog sustava, izbornog sustava, zadirati u stečena prava nacionalnih manjina putem referenduma? Ja osobno mislim da to nije dobro. Pogotovo ne ta pitanja. To su stvari koje treba dati predstavničkim tijelima, ne postoje ona uzalud. Mi smo zemlja s malo iskustava s referendumima. Vodio sam kampanju za referendum za EU, bilo mi je to vrlo korisno iskustvo. Kasnije smo imali još samo jedan nacionalni referendum, o izmjeni jednog članka Ustava.
Ministar Kuščević ide s novim zakonom o transparentnosti financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, time i referenduma. Ali to nema veze s aktualnom inicijativom. To će biti na dnevnom redu za jesen. Mi bismo htjeli objediniti postojeća četiri zakona koja reguliraju izbore u jedan jedinstveni izborni zakonik, i na tome se već radi.
Boris Rašetakazao je premijeru kako se stječe dojam da Hrvatska ima dvije vanjske politike s obzirom da predsjednica podržava inicijativu Triju mora, a on se nije izjasnio o tome. Rašeta je pitao kako to da je premijer, unatoč razmimoilaženja s predsjednicom, planira poduprijeti.
Što se tiče dvije vanjske politike mislim da potenciramo nekakav kvazi sukob kojeg nema. Inicijativa Tri mora meni, koji sam bio bolje informiran nego većina ljudi o situaciji s Ukrajinom, Crno more, jadran i Baltik - to je prirodni krug zemalja s kojim Hrvatska treba unaprijeđivati suradnju. To su slavenske zemlje, zemlje kojima smo dragi, poznam sve te lidere. Njihovi građani dolaze u Hrvatsku, osjećaju Hrvatsku kao da je njihova u smislu mora i dobrog osjećaja i možemo profitrati gospodarski i na svaki drugi način od suradnje s ovim zemljama. to ne znači da nemamo strateške odrednice. danas je dan Europe. Željeli smo sve ove godine biti dio eurospke obitelji, to mi je glavno sidro, a drugo je NATO. Sve ovo ostalo, pogledajte primjer - sa kinezima ugovor o gradnji Pelješkog mosta, s Izraelom F16, s SAD-om LNG - imamo diverzificiranu vanjsku politiku. Poštujemo legitimne ekonomske i poslovne interese ruskih banaka kao dio strukture vlasništva u Agrokoru. Te nekakve strahove od geostrateških zavjera moramo svesti u realno", kazao je premijer.
Na Rašetino pitanje koga bi Plenković rađe vidio kao koalicijske partnere - Živi zid ili SDP - premijer odgovara:
Što se tiče HDZ-a moramo još jako pnuo dobiti povjerenja od Hrvatskih birača, da imamo puno akumuliranih problema za rješavati. Dijelem stranke na dvije vrste stranka - na one što bi rekao Držić naozbilj i one koje nisu. HDZ je naozbilj i tako ga ja želim pozicionirat. Sve što ima veze s lošim stranma prošlosti, korupcijom u ili bilo čime to nije my cup of tea. učinit ću sve da toga nema. Niti pozicioniranje pretjerano na rubove političkog centra. Hoću čvrstu i ozbiljnu, angažiranu stranku mainstreama kojoj će drugi dolaziti kao partneri, a oni trebaju biti iz bazena gdje su sada, a to je spektar centra, liberalne stranke. to je najprirodniaj koalicija stranka koje su u mojoj političkoj obitelji, europski narodnjaci i demokršćani sa strankama liberalnog centra. Teško je nekad naći razliku u hrvatskom saboru. Ja sam premijer koji je svojm voljom najviše otišao u Hrvatski sabor, a nekad vidim da sjede međusobno i da nema razlike između SDP-a i Živog zida. To je trend o kojem oni trebaju misliti, a ne o tome tko će meni biti partner sutra.
Đurica Drobac ponovno je pitao premijera: Broj nezaposlenih je pao na 150 tisuća. To je najmanje do sada. Podatak iz ožujka govori da je 15 tisuća novozaposlenih, a od toga 12 tisuća u turizmu. To pokazuje kolika je ovisnost o turizmu i odnos nezapošljavanja. S druge strane, prošle je godine prema Zavodu za statistiku, 40 tisuća napustilo Hrvatsku, a prema nekim podatcima 80 tisuća. Tko će za 20 godina raditi, tko će zarađivati, tko će održavati mirovinski sustav?
Slažem se s vama da je to demografski problem, pričali smo već o tome. Kada je riječ o zapošljavanju, mi smo sada na 9,6%. Ministarstvo rada je napravilo tri inicijative. Idemo s inicijativnom da će se ponuditi posao baš svakome sa zavoda za zapošljavanje. Imate deficit u turizmu, u ugostiteljstvu, u graditeljstvu. Mi smo digli kao Vlada prvi put na 31 tisuću dozvola za strance da dođu. Ja sam htio da omogućimo privatnim poduzetnicima jasan okvir. Da nitko ne može reći 'mi bi zaposlili, a ne možemo'. Ako ne možete naći na našem tržištu, evo prilike. Stvorili smo sve preduvjete koji su tu. Ono što mi želimo da nam održivost mirovinskog sustava i adekvatnost, vodimo računa svake godine nama fali 17 milijardi kuna za mirovinu. To ide sve iz poreza. Mi nadomještamo od 21 do 38 milijardi porezima. Kad bi to uspjeli riješiti, a to je jako teško riješiti, time se bavi ministar. Ići će kao jedna mirovinska reforma do kraja godine. Kada bi se to uspjelo riješiti, onda bismo bili u puno povoljnijoj situaciji. Sada, nas to opterećuje. Nismo spomenuli, a to treba reći, refinanciranje ugovora u cestarskom sektoru - 50 milijuna eura godišnje ćemo mi samo ovime što .. dakle govorilo se prije par godina o monetizaciji, a sada mi idemo na refinanciranje i poslovno i financijski.. pa to nisu male stvari.
Što je s demografijom? Pitala je premijera Damira Gregoret s RTL televizije.
Kad se nalazite s predsjednicom?
Predsjednica i ja smo imali jedan odličan sastanak prije nekoliko dana, s nama je bila i ministrica vanjskih i europskih poslova, definirali smo nove šefove konzularnih ureda, a što se tiče demografskih mjera Ministrica Murganić je dobila zadatak da analizira prijedloge koje je predsjednica spomenula. Svaki od tih prijedloga, ako može biti koristan ovome što radimo uzet ćemo u obzir. Predsjednica i ja smo se i danas čuli, ako va sto zanima, razgovarali smo oko niza pitanja. Mi smo si dosta dobri. Znamo se 30 godina i ne vidim neki problem. Mi smo u komunikaciji non stop.
Rekli ste da bi joj HDZ dao podršku u dugom mandatu?
U to sam 100% siguran. Ukoliko ona želi biti kandidat na predsjedničkim izborima mislim da će dobiti potporu svih, uključujući i predsjednika HDZ-a.
Jeste li s predsjednicom razgovarali o situaciji sa Srbijom?
Danas ne, ali smo razgovarali u onom trenutku kada su od gospodina Vulina dolazile, po mom sudu vrlo nepotrebne i neprimjerene izjave i provokacije. Mi smo povukli potez i mislim da je bio nužan i potreban.
Je li bio dobar potez što je Vučić bio u Hrvatskoj?
Mislim da je taj potez bio dobar. Kritizirali smo tajming jer je nekoliko dana prije tog posjeta ministar Dačić napao mene jer nisam bio u Jasenovcu. Ja sam tamo bio i ove godine i prošle godine i sasvim sam jasan ok osude zločina ustaškog režima uključujući onaj u logoru Jasenovac. Ta kamapanja da netko danas Hrvatskoj lijepi fašističke etikete neće proći. Tome ću se uvijek usprotiviti. I zato sam rekao da mi to nećemo prihvatiti. Nećemo se uvući u kampanju koja je netočna. Ja sam doživio puno podmatanja s raznih strana, desnih, pa lijevih i taj sport se odvija na tjednoj bazi, ovisno na temi. Želim zahvaliti i predsjedniku HAZU-a i članovima Vijeća, povjesničari, pravnici su radili godinu dana i iznijedrili su dokument o pijetetu istini prema žrtvama, vidjet ćemo do kakvih će prijedloga doći ministri, a što se tiče sudske prakse. Nije na Vladi da ujednačava sudsku praksu. To moraju raditi sudovi.
Đurica Drobac pitao je: Izlazak SAD-a iz iranskog nuklearnog sporazuma. Svi predviđaju da će cijene nafte divljati. Što će vlada poduzeti ako to divljanje za sobom povuče i val poskupljivanja, inflaciju? Do kada će Vlada čekati i što će poduzeti?
Moramo malo pričekati da vidimo kako će reagirati tržišta. Pričekajmo još malo da vidimo kakvi će biti efekti. Ja sam bio u Iranu prije dvije i pol godine. To je bilo uoči postizanja ovog sporazuma. I znam koliko se puno političkog kapitala investiralo da se postigne taj dogovor. I tada ključne zemlje 3+3, ali i sve članice EU. Nastojali smo riješiti problem koji je opterećivao stabilnost ovoga trusnoga dijela svijeta, a isto tako otvoriti piste gospodarske suradnje. Sjećam se kad smo bili na sastanku s veleposlanicima članica EU, onda sam osjećao da sam na nekakvoj startnoj liniji trke na otprilike 100-200 ili 400 metara. Tko će prije krenuti kreirati poslovne odnose s Iranom. Danas se potpredsjednica vlade vratila iz Irana i nije bila tamo sama, bila je s predstavnicima hrvatskih kompanija. Za Hrvatsku je u interesu da se pokuša naći rješenje koje ne bi bilo upitanije da Iran poštuje svoje obaveze. To što je izašao SAD, to je nešto drugo. Međutim, u ovom konkretnom slučaju Hrvatska dijeli stav naše političke organizacije koja pripada EU. Smatramo da neće riješiti problem neki kratki rok.
