Što s djecom u četvrtak, poslati ih u školu ili ne?

Hrvatska želi postati zemlja znanja jer kvalitetno obrazovanje preduvjet je za gospodarski razvoj. No, brojke pokazuju da je Kukuriku vlada krenula u potpuno drugačijem smjeru.

27.11.2012.
16:06
VOYO logo

Prvo su nas u Planu 21 uvjeravali:

"Društvo znanja preduvjet je društva uspjeha. Naš cilj je obrazovanje i znanost u fokusu gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske. Definirali smo mjere kojima planiramo podići opću razinu i kvalitetu obrazovanosti građana, a strukturu prilagoditi razvojnim potrebama i potražnji na tržištu rada. Cilj nam je ojačati i suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva te potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u razvoj i istraživanje".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odnosno, znanost i obrazovanje su prema planu koalicije trebali postati ključnim pretpostavkama razvoja gospodarstva, materijalni položaj i uvjeti rada nastavnika te opremljenost škola trebali su biti poboljšani, a prosječno izdvajanje za obrazovanje trebalo je dosegnuti ono zemalja članica EU, odnosno 5,1 posto proračunskog udjela.

No, stvari su krenule u sasvim drugom smjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potop na ispod tri posto

Kratka analiza proračunskog statusa znanosti i visokog obrazovanja u RH, povedena od strane Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja pokazuje kako je do izbora 2011. proračunski udio MZOS-a u BDP-u od 2008. godine iznosio 3,6 posto. Temeljem prijedloga proračuna Vlade proračunski udio MZOS-a u BDP-u za 2013. pada na 3,21 posto, za 2014. je 3,05 posto, dok se za 2015. planira izdvojiti 2,95 posto.

Proračunska izdvajanja za MZOS smanjena su, dakle, za 767 milijuna kuna u odnosu na rebalans proračuna za 2012., dok su rashodi za zaposlene u MZOS-u smanjeni za čak 967 milijuna kuna u odnosu na rebalans, što predstavlja rez od oko 10 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Znali smo da će lagati, ali da će ovako lagati...?'

Sve to nema ama baš nikakve veze s gore iznesenim Planom 21 za obrazovanje i znanost niti izgleda kao nešto što vodi ka tome putu. Tako misli Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama koji zajedno sa svojim kolegama i ostalim članovima okupljenima u Maticu hrvatskih sindikata, prosvjetarima i zaposlenima u zdravstvu, 29. listopada stupa u štrajk.

Mihalinec je zgrožen smanjenjem izdvajanja za obrazovanje."To da izdvajanja idu ispod tri posto je sumanuto i ja to ne mogu objasniti. Znali smo da neće govoriti istinu prije izbora kako ih ne bi izgubili, pa i sami su to rekli. Ali nismo očekivali ovako nešto", kaže nam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I ministar Jovanović, i Mrsić i premijer i dalje pričaju kako je obrazovanje značajno za izlazak zemlje iz krize, a s druge strane smanjuju sredstva za obrazovanje. Isto rade i sa zdravstvom - govorili su kako hrvatski građani zaslužuju visoki zdravstveni standard, a smanjuju se izdvajanja za zdravstvo, i to s 15 posto na sedam posto. Ne znam kako nam tako može biti bolje zdravstvo", kaže nam sindikalist. "To mi jednostavno govori da ova Vlada luta i ne zna što radi i da je na vlast došla potpuno nepripremljena za ono što oni stvarno žele. Kad nemate pravi cilj, lutate bez veze, kao da ste u labirintu", kaže nam.

'Nećemo odustati dok Vlada ne promjeni smjer'

Zaposlenici u zdravstvu, školstvu i znanosti 29. studenog zato kreću u štrajk upozorenja kako bi iskazali nezadovoljstvo s politikom Vlade naročito po pitanju obrazovanja i zdravstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Naše daljnje akcije ovisit će i o daljnjim potezima ove Vlade, ali im poručujemo da nećemo odustati tako dugo dok vlada ne promijeni smjer kretanja zemlje prema boljitku, a ne u spiralu propadanja", zaključuje.

O svim razlozima zbog kojih prosvjetari i zaposleni u zdravstvu kreću u štrajk možete pročitati OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogim roditeljima nije jasno hoće li moći djecu odvesti u školu u četvrtak, na dan štrajka. Upitali smo Željka Stipića, predsjednika sindikata Preporod, kako će biti organiziran rad škola.

"Sindikat nema obvezu ni ovlasti da organizira išta za vrijeme štrajka, osim samog štrajka. Za sve je odgovoran ravnatelj pojedine škole, a njegovi će potezi ovisiti o tome u kom će postotku profesori sudjelovati u štrajku. Ravnatelji škola će za niže razrede sigurno organizirati čuvanje djece, a što se ide prema višim razredima ništa se ni ne može organizirati. Svi oni koji budu štrajkali morat će biti u školi do 13h, ali neće obavljati odgojno-obrazovni rad, dakle nikakvog rada neće biti", kazao je Stipić za Danas.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pojasnio je da se roditelji mogu u srijedu raspitati kod ravnatelja škole trebaju li djecu slati u školu, jer "su oni svi proveli izjašnjavanje zaposlenika, pa oni mogu dati konkretniju informaciju". (M.P.)

Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo