Da uvreda bude što manje, učenici su odjenuli ružičaste majice.
“Često se susrećemo s nasiljem preko interneta, preko poruka, cyber bulling i često odlazimo do fizičkog sukoba.”, kaže Matija Balala, učenik Poljoprivredne škole u Zagrebu.
“Ja direktno nisam, ali sam bio prisutan dok su drugog maltretirali i nažalost to je problem koji seprovlači godinama i to nitko ne želi riješit.”, kaže učenik Antonio Grubina.
Pa se oni protiv vršnjačkog nasilja bore najbolje kako znaju.
Na Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja stručnjaci upozoravaju kako 27 posto djece svakodnevno doživljava neki oblik nasilja. 16 posto ponaša se nasilno, a samo 22 posto obrati se odraslima za pomoć.
“Izuzetno je važno da svi shvatimo kako je velika opasnost u školama ukoliko ne provodimo preventivne programe ukoliko ih stalno ne mijenjamo i ne surađujemo.”, rekla je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
“Vršnjačko nasilje prije svega ostavlja posljedice na samopouzdanje, na samopoštovanje na neku sliku o sebi. blic Imamo jako puno poizva djece i dapače djeca nam se javljaju putem modernih tehnologija, chata, maila, upravo sa samozljeđivanjemi suicidalnim mislima.”, rekla je Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri teleofon.
Članovi Odbora mladih Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba pripremili su poseban film. O problemima vršnjačkog nasilja upoznali su hrvatsku predsjednicu, koja je danas također odjenula ružičastu majicu. Poručila je da program prevencije treba provoditi u svim školama.
“Pozivam vas da se svi zajendo ujedinimo u izradi takvog programa koji se što prije može implementirati u naš obrazovni sustav od najmađe dobi.”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
A da se tolerancija i humanost mogu promicati od najranije dobi, dokazuje i Luka Gnjidić, dobitnik nagrade Luka Ritz za prošlu godinu.
“Nastojao sam uključiti prijatelje u aktivnosti da se ne osjećaju izdvojenim i ponašao sam se kako bih htio da se oni ponašaju prema meni.”, kazao je Luka Gnjidić, dobitnik nagrade Luka Ritz za 2017. godinu.
Jedino tako scena poput ovih može biti manje, a više razumijevanja i međusobnog uvažavanja.
Da je vršnjačko nasilje u porastu, pokazuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Dok je prije dvije godine zabilježeno 686 slučajeva vršnjačkog nasilja, prošle ih je bilo značajno više čak 745. Najčešće su to tinejdžeri u dobi između 14 i 18 godina, za nasilje je ukupno 2017-te prijavljeno 656 muških i 89 ženskih počinitelja. Porast broja prijavljenih počinitelja MUP smatra rezultatom senzibilizacije javnosti na problem vršnjačkog nasilja, odnosno poticaj na prijavljivanje ovakvih kaznenih djela.
