Središnji državni ured za šport u subotu je poručio da prenamjena Zagrebačkog hipodroma neće biti moguća bez njihove suglasnosti i osiguranja zamjenske lokacije za hipodrom, te ističu da još nisu ni zaprimili zahtjev od Grada Zagreba za izdavanje suglasnosti za prenamjenu tog prostora na kojemu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić planira graditi "zagrebački Manhattan". Izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba, kojima bi se trebala omogućiti stambeno-poslovna gradnja na području hipodroma, trebale bi biti na dnevnom redu zagrebačke Gradske skupštine 10. srpnja.
Pozivajući se na Zakon o sportu, državni ured navodi da se bez njihove suglasnosti ne može ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu, a potrebno je i prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina. Zakon također propisuje da se suglasnost ne može izdati ako jedinica lokalne samouprave ne planira zamjensku površinu, odnosno ako investitori ne osiguraju uvjete izgradnje odgovarajuće zamjenske građevine.
Zahtjev za suglasnost
Iz Središnjeg ureda za šport napominju da od Grada Zagreba još nisu zaprimili zahtjev da izdaju suglasnost vezano uz prenamjenu Zagrebačkog hipodroma.
"Ako je planirana prenamjena spomenute sportske građevine za namjene koje nisu sportske djelatnosti, očekujemo da će Grad Zagreb poštovati obvezu iz članka 68. Zakona o sportu te na temelju prethodnog mišljenja Sportskog saveza Grada Zagreba dostaviti zahtjev za suglasnost za prenamjenu", navodi se u očitovanju Središnjeg državnog ureda za šport koje je zatražila građanska inicijativa "Ne damo hipodrom".
Struka isključena
Grad Zagreb je 28. svibnja poslao obavijest svim konjičkim klubovima i vlasnicima konja da najkasnije do 1. prosinca moraju preseliti konje s Hipodroma. Gradonačelnik je najavio da će tvrtka Eagle Hills, iza koje stoji grupacija investitora iz Abu Dhabija, graditi više od milijardu eura vrijedan projekt “zagrebački Manhattan”, golemi stambeno-poslovni kompleks na 1,1 milijun kvadrata na prostoru od rijeke Save na sjeveru, preko Dubrovačke avenije na jugu, Jadranskog mosta na zapadu te zgrade Ine i Mosta slobode na istoku.
Arhitekti i urbanisti zatražili su u otvorenom pismu sudjelovanje struke i javnosti pri izmjeni zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana navodeći da nacrt izmjena GUP-a za "Zagrebački Manhattan" nije javno raspravljen te da je njegovo donošenje proceduralno neprihvatljivo.
Zagrebu prijeti urbanistički sumrak
Podsjetimo, prije 10 dana Net.hr je razgovarao s Marinom Pavković, stručnjakinjom koja otvoreno upozorava da Zagrebu prijeti urbanistički sumrak kakav je zadesio Beograd.
Pavković, ekonomistica s doktoratom iz arhitekture, prostorna analitičarka koja se posebno bavi urbanim razvojem, bila je među okupljenima koji su prosvjedovali protiv “ukidanja” Hipodroma. “Bilo nas je oko sedamsto. To nipošto nije bio marginalni, minorni prosvjed. I naravno, nismo bili tamo radi ‘kljusina’, kako nam je to poručio gradonačelnik Bandić, nego radi sustavnog zlostavljanja gradskog prostora.”
Ona vjeruje da je val prosvjeda protiv Bandićevih zahvata u Zagrebu nužan i neizbježan. Sama se, također, i politički aktivirala (u stranci Start koju predvodi Dalija Orešković) jer kaže da nije dovoljno samo “gledati” i upozoravati sa stanovišta struke, nego osjeća potrebu stručnu poziciju i politički ojačati.
'Oko Bandićevog projekta Manhattan sve je vrlo netransparentno, skriveno i nejasno. Da bismo barem donekle razumjeli što se to sprema radimo analogiju s vrlo sličnim projektom u Srbiji. Naime, projekt ‘Beograd na vodi’ započeo je gotovo identično kao Bandićeva priča u Zagrebu: isti investitor – sličan kolonijalni pristup. Ujedinjeni Arapski Emirati drže 30 posto vlasništva tvrtke u čijoj grupaciji posluje i tvrtka koja gradi u Beogradu. Ta tvrtka je prošle godine prodala nekretnine iz portfelja, u vrijednosti gotovo dvije milijarde eura, jer je zbog pada cijena nafte bilo ugroženo bliskoistočno tržište nekretnina. Dakle, profit je njihov primarni interes. Razvijanje prostora, u smislu stvarne potrebe grada, nije njihov posao. Oni žele minimalno uložiti i maksimalno zaraditi. Nije bez razloga Forbes nazvao Beograd na vodi “najgorom šalom Abu Dabija”.
U Beogradu su sve ekskluzivne lokacije sada komercijalizirane i privatizirane
Pavković dodaje kako se u Beogradu događa upravo suprotno od onog što bi trebao biti beogradski urbani razvoj. Sve ekskluzivne lokacije, koje su do projekta “Beograd na vodi” urbanistički čuvane, kao gradski kapital od najvećeg javnog značaja, sada su komercijalizirane i privatizirane.
Navodi da je to omogućeno posebnim zakonom koji je stavio izvan snage gotovo trideset do tada važećih zakona koji su regulirali događanja u prostoru. U manjem mjerilu to je slično kao da grad Zagreb dekretom odluči da, umjesto javnog vidikovca u Maksimiru, nikne privatna urbana vila s kolnim prilazom za garažu. Pa se tako u Beogradu, uz Savu, grade velike stambene zgrade za kupce dubljeg džepa, uz minimalan društveni sadržaj i nedostatnu količinu javnog prostora.
"Podiže se prefabricirana arhitektura, bez autentičnog karaktera, koja može nastati bilo gdje na svijetu. S obzirom na to da je lokacija do krajnosti komodificirana i arhitektonski autistična u odnosu na okolinu, nove građevine zatvaraju pogled na prepoznatljive beogradske vizure, poput Kalemegdana, slabeći time identitet grada. Za sve to je ponajprije zaslužan tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Srbije Vučić, koji je odobrio sve dozvole u korist investitora. Umjesto na podlozi kvalitetnog masterplana, nastalog na analizi potreba i mogućnosti, radio je to na temelju makete razine studentske improvizacije. Arhitekti iz Beograda su upozorili svoje zagrebačke kolege da je maketa u Beograd stigla iz Malezije, te da je izgledala kao da je presložena iz nekoliko različitih, prethodno korištenih maketa, čije elemente je netko na brzinu instalirao na hrpu", navodi Pavković.
Investitori sada rade što hoće. Zastrašujuće
I onda se, nastavlja Pavković, krenulo u izgradnju, uz najavu da će se sve ostalo rješavati u hodu.
"Investitori sada zapravo rade što hoće. Zastrašujuće. Sada to isto planira gradonačelnik Bandić u Zagrebu. Bez masterplana, kao ključnog dokumenta razvoja, kreće se u gradnju na temelju doslovno – ničega. Naravno, ne želim reći da će i u Zagrebu sve biti identično tako, ali činjenica jest da je početak zapanjujuće sličan. To je ozbiljan razlog za zabrinutost i naša obveza je da upozoravamo zagrebačku i hrvatsku javnost i skrećemo pozornost na način rada tog istog investitora u susjednoj zemlji – u kombinaciji s političarem koji se htio pokazati kao veliki vizionar", navela je u razgovoru za Net.hr Marina Pavković.
