Kako se bliži početak školske godine, a broj zaraženih koronavirusom raste, raste i zabrinutost roditelja oko početka školske godine.
Nova školska godina počinje 7. rujna, a kako će točno izgledati nastava, hoće li učenici svih hrvatskih osnovnih i srednjih škola prvi sat nastave dočekati u svojim klupama ili će se negdje kombinirati klasična (razredna) i online nastava bit će poznato tek 31. kolovoza - samo tjedan dana prije početka nastave.
O svemu što se događa oko školske godine, Radne skupine, što oni savjetuju razgovarali smo s bivšim ministrima obrazovanja koji rekli svoja razmišljanja.
Bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa, liječnik i znanstvenik Dragan Primorac tako je naglasio da trendovi većine država idu u smjeru povratka djece u školske klupe.
Možemo trenutno učiti iz iskustva drugih kojima škola počela
"U izvrsnom članku jedan od vodećih svjetskih časopisa The Economist ističe se da bi šteta od zatvaranja škola kako u edukacijskom tako i u financijskom aspektu bila daleko bila veća od koristi kakvu bi ta odluka donijela. Hrvatska je u relativno dobroj situaciji, jer kako nastava počinje 7. rujna, trenutno može učiti iz iskustva drugih, tu mislim na države koje su nedavno otvorile škole poput Izraela i Njemačke. Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobro promišlja kad kaže da će konačna odluka o obliku edukacijskog procesa ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi neposredno pred početak školske godine, jer prije toga nemoguće je znati kakav će biti razvoj situacije", istaknuo je Primorac.
Neki su uputili kritike na račun ministarstva da su prekasno počeli sa svime, da je tek nedavno osnovana Radna skupina pa smo našeg sugovornika upitali što smatra o tome.
"Situacija s COVID-19 se mijenja iz dana u dan. Znanja vezano oko širenje virusa, morbiditeta, mortaliteta, ali i brzine odgovora imunosnog odgovora kao i trajanje imunosti rapidno se mijenja. Sve to uvjetuje i promjenu stavova u borbi protiv COVID-19. Podatak kojeg je nedavno objavio Journal of American Medical Association, a u kojem se navodi da je smrtnost od COVID-19 u populaciji od 5-17 godina oko 0.03 posto daje nam dosta sigurnosti prilikom donošenja odluka vezano uz povratak djece u školske klupe", objašnjava Primorac.
Naglasio je kako nema nikakve dvojbe da će organizacija nastave u školama tijekom COVID-19 pandemije biti fleksibilan proces, direktno uvjetovan širenjem SARS-CoV-2 virusa u određenim populacijama. Međutim, ističe, osnovni cilj svih mjera je stvoriti preduvjete kako bi djeca bila sigurna.
"Svi dionici obrazovnog sustava s kroničnim oboljenjima moraju biti dodatno zaštićeni. Istodobno, starija populacija (bake, djede itd.) s kojom su djeca u kontaktu trebat će pojačati preventivne mjere, jer djeca poput bilo koje druge populacije mogu biti prenositelji virusa. Prostor mi ne dozvoljava ući dublje u razmatranje svih mjera koje je potrebno uvesti kako bi se osigurala nesmetana nastava tijekom pandemije COVID-19, pa ću navest ću samo neke. Nedvojbeno je da je uspjeh mjera direktno uvjetovan suradnjom svih dionika obrazovnog procesa, od roditelja, nastavnika do učenika, itd. Bilo kakve promjene zdravstvenog stanja djeteta i nastavnika (povišena temperatura, kašalj, grlobolja, proljev, povraćanje) se trebaju evidentirati na dnevnoj bazi. U obrazovnim institucijama, koliko je god to moguće treba osigurati fizički razmak te pojačati osobnu higijenu učenika", naglasio je Primorac.
Što se tiče nošenja maski smatra da je danas jasno da one imaju važnu ulogu u kontroli širenja infekcije, a epidemiolozi trenutno razmatraju algoritam nošenja maski prije i nakon dolaska u škole kao i tijekom boravka u zatvorenim prostorijama gdje se okuplja veći broj djece.
"Na lako dostupnim mjestima treba postaviti dozatore s dezinficijensom s uputom za korištenje. Svakako treba razmotriti organizaciju nastave u prostorijama većih površina i ako je potrebno jedinice lokalne samouprave kao osnivače škola zatražiti da osiguraju dodatne prostore. Isto tako, potrebno je reducirati fizičke kontakte između svih dionika obrazovnog procesa. Čišćenje svih prostorija treba biti svakodnevno, a provjetravanje učionica treba biti što češće. Organizacija nastave treba biti fleksibilna sukladna raspoloživim prostorima i nastavničkim kadrovima. Svakako treba izbjegavati seljenje učenika iz učionice u učionice, a zbog specifičnosti nastave od 5. do 8. razreda i srednjih škola treba razviti poseban model pohađanja nastave", savjetuje Primorac.
Istaknuo je da nije nužno da cijeli obrazovni sustav u RH poduzima istovjetne mjere; npr. ako je situacija u nekim županijama glede COVID-19 bolja, i mjere koje se provode u obrazovnim institucijama u toj županiji trebaju biti prilagođene.
"Konstantno treba promovirati niz drugih mjera koje podižu prirodni imunitet, jer ne zaboravimo golemu snagu ljudskog imuniteta kao ključni čimbenik u prevencijama nastanka infekcija. Između ostalog, mjere uključuju kvalitetnu prehranu, dovoljno sna, i fizičku aktivnost. Znanstvenici s Mayo Clinic su pokazali da se učinak spavanja povezuje s produkcijom “zaštitnih citokina” ali i učinkovitoj proizvodnji stanica važnih za stanični i humoralni imunitet", zaključuje Primorac.
Neposredni kontakt učitelja i učenika ništa ne može nadoknaditi
Bivša ministrica obrazovanja Ljiljana Vokić smatra da se nije prekasno krenulo s pripremom školske godine u ovoj specifičnoj situaciji, pogotovo jer kako kaže tek u posljednje vrijeme je porastao broj zaraženih te smatra da je ovo dovoljno vremena.
Vokić je stava da djeca trebaju ići u školu.
"Neposredni kontakt učitelja i učenika ništa ne može nadoknaditi", ističe Vokić, a što se tiče straha roditelja zbog početka školske godine ona se pita "pa zar oni ne strahuju kad odlaze na posao i svaki dan su u kontaktu s određenim brojem ljudi".
Vokić je dala i konkretne primjere kako se nositi s ovom situacijom.
"Treba smanjiti školski sat na 35 minuta, to je dovoljno vremena da se djeci objasni gradivo i ponovi potrebno. Važno je djeci osigurati sve potrebno da se zaštite od maski, dezinficijensa, ali da taj trošak ne padne na leđa roditelja. Također treba prostorije sve više prozračivati, od otvorenih prozora i vrata, te paziti da nastavnici ne ostvaruju blizak kontakt s učenicima", poručila je Vokić, koja je 23 godine radila u školi.
30 minuta je dovoljno
Vjerujte da je 30-ak minuta sasvim dovoljno da djeca sve svladaju. Tako se može smanjiti vrijeme koja djeca provode u školi, a dio im treba davati kroz domaće zadaće. Vokić se i osvrnula na domaće zadaće te kaže kako je primijetila da su učitelji prije cijele ove priče s koronavirusom prestali djeci davati domaće zadaće što smatra jako lošim.
"Kakva je to škola koja traje četiri sata i dijete više ništa ne mora raditi? Djeca trebaju dobivati domaće zadaće kako bi dodatno svladali gradivo i učili", smatra Vokić.
Također se osvrnula i na Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
"Ministar Fuchs je izjavio kako će pričekati i saslušati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Ma oni su davno zakazali i cijelu ovu situaciju nisu dobro odradili, ne bih ja njih slušala", jasno je poručila.
Također smatra ako se virus i pojavi u nekoj školi, onda tamo treba izolirati taj problem, a ne u svim školama.
Vokić se osvrnula i na online nastavu te kaže kako je slušala komentare učitelja, djece i roditelja.
"Mnogi učitelji su mi tada rekli da to više ne bi mogli izdržati i da su bili preopterećeni, kao i djeca", ističe Vokić. Osvrnula se i na to da nisu sva djeca imala iste uvjete rada.
"Neka djeca u malim sredinama jednostavno nisu imala signala kao ona u većim gradovima, a isto tako u tim manjim sredinama u većini slučajeva nema zaraze, već samo u većim mjestima gdje je i veća fluktuacija ljudi", ističe Vokić.
Radna skupina treba biti samo savjetodavna
Predrag Šustar, bivši ministar obrazovanja ističe kako s obzirom na situaciju koja s brojem oboljelih od koronavirusa je promjenjiva nije prekasno krenulo, nego je bilo očekivano da je ministar u kolovozu osnovao Radnu skupinu.
Ističe kako je odlično obuhvaćeni stručnjaci u toj skupini, ali Šustar smatra da ono mora biti savjetodavna.
"Ministar i njegovi pomoćnici su najpozvaniji da donose odluke kako prate situaciju, a Radna skupina treba biti savjetodavna. Ministar Fuchs je iskusan, drugi put je ministar, ima odlične komunikacijske vještine što u ovom trenutku jako važno i on mora biti na vrhu te piramide što se tiče odluka", ističe Šustar.
"Slažem se da škola treba krenuti kako planirano, ali ovih dana većinom je u fokusu osnovna škola, ali se zaboravlja da započinju s radom i srednje škole, fakultete pa i vrtići. To je ogromni sustav", naglašava Šustar, dodajući da vjeruje da ćemo imati dovoljno vlastite pameti za sve ove situacije.
Potreban je jasan stav
Smatra da naravno da treba pratiti i druge zemlje pogotovo one s demokratskom tradicijom, ali svaka zemlja ima svoju situaciju.
"Ministar je rekao da će čekati 31. kolovoza kada se održava velika konferencija Svjetske zdravstvene organizacije i kada se čuju preporuke te organizacije. To je razumljivo, ali mi smo suverena država i u redu je poslušati savjete, ali samostalno donositi odluke", naglašava naš sugovornik.
A scenariji mogu biti uistinu različiti. Kako Šustar naglašava, njemu se dopao model obrnutih učionica, koji već poznat u svijetu, i pristup u kojem je tradicionalni pojam učenja u učionici preokrenut tako da se učenici već kod kuće, prije dolaska u razred, upoznaju s nastavnim materijalom, a vrijeme u razredu koristi se za produbljivanje znanja kroz vježbe, za rješavanje problemskih zadataka i za interakciju s ostalima.
"Time bi učenici viših razreda manje provodili vremena u školi, a time i oslobodili prostor mlađim učenicima koji zbog specifičnosti ipak moraju biti u klupama", objašnjava Šustar.
Za kraj ističe da je u svemu tome važno da Fuchs pokaže svoje komunikacijske vještine, u kojima odličan kao i jasan stav.
"Važno je nakon što se razrade scenariji, sve to jasno iskomunicirati s javnošću, roditeljima dati jasnu poruku kako bi se osjećali sigurno što se tiče njihove djece i kako ne bi došlo do ikakvih šumova u tom kanalu, jer u protivnom može nastati još veći kaos nego što je bio u svibnju", savjetuje Šustar.
