Koliko je zapravo kiše palo na Zagreb, koja je to količina koja je izazvala potop, slikovito je objasnio RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić.

''Teško si je predočiti te brojke koje jednostavno govore da je kiše palo posvuda do malo iznad gležnja. No ako pogledamo to drukčije i recimo skupimo cijelu tu kišu koja je pala nad površinom Zagreba i stavimo je na jedno jedino mjesto: dobivamo nešto impresivnije. Ta primjerice kocka vode bila bi široka i duga više od 300 metara, i više od 3 puta viša od zagrebačke katedrale! Da smo recimo skupili tu kišnicu, napunili bismo više od 5 milijuna cisterni vode'', kazao je Ribarić.

Otočani u Dalmaciji možda i maštaju o sličnome jer bi i malen dio ove količine riješio ekstremnu sušu na jugu.

Svako ljeto ima nekoliko izraženih nestabilnih epizoda, nešto češće u kolovozu. No ovako ekstremno u Zagrebu, u srpnju, zadnji put bilo je 1989. koja je ujedno i rekordna godina s gortovo 100 litara po četvornome metru na Griču. Ovakvi, možemo reći, tropski pljuskovi, u Zagrebu su se dogodili samo četiri puta unatrag 70 godina. No, Zagreb u petak nije bio najkišovitiji grad. Najviše je kiše palo u Varaždinu, gotovo 60 % više nego u metropoli, a to je gotovo 1,5 puta više nego što je uobičajeno u cijelome srpnju. Pritom je posvuda velika većina te vode pala u samo dva i pol sata pa poplave nastale zbog bujica uistinu ne čude.

Ekstrem je ovo koji ne treba povezivati odmah s klimom, no uz postupno globalno zatopljenje ovakvi tropski, možemo reći, monsuni postaju sve češći pa bi se i standardi za odvodnju oborinskih voda morali tome prilagoditi.