Ništa od poništenja arbitražne odluke o INI koja je u korist mađarskog MOL-a donesena još krajem prošle godine. Odlučio je tako Savezni sud u Švicarskoj, koji tvrdi da je arbitražni postupak proveden korektno i da nije bilo grešaka na koje se Hrvatska žalila. Izgubljena bitka Hrvatsku će stajati oko 3 milijuna kuna. HDZ i SDP se prepiru oko toga tko je kriv za još jedan arbitražni nesupjeh, a za pravne i naftne stručnjake ovakav rasplet bio je - očekivan.
200 tisuća švicarskih franaka sudskih troškova. I još 250 tisuća franaka troškova drugoj strani. Toliko stoji još jedna izgubljena bitka protiv mađarskog MOL-a. Arbitražna presuda neće se poništiti.
"Sada kada je švicarski Savezni vrhovni sud odbio poništiti tu odluku Arbitražnog suda, ona se provodi kroz održavanje postojećeg stanja u korporativnom upravljanju najvećom hrvatskom naftnom kompanijom INA-om", priopćenje je to Vlade Republike Hrvatske.
Za švicarski sud arbitraža je provedena korektno, a hrvatskim
argumenti za njezino poništenje nedovoljno su
uvjerljivi.
"Jedan se odnosio, dosta neobrazložen, na moguću neobjektivnost
jednog člana vijeća, a druga sva kad bi bili dokazivi bili bi
mnogo jači, a odnosili su se na kvalitetu arbitražne odluke. To
je da nisu svi argumenti dovoljno valorizirani i da nije sud
proveo s naše strane predložene dokaze, a očito to tako nije",
kazao je Miljenko Giunio, član arbitražnog
sudišta HGK.
Pa i HDZ i SDP danas traže krivca.
"Znači, zna se tko je pokrenuo arbitražu i vi u samoj žalbi ne možete puno toga izmijeniti i okrenuti. Dakle, ova Vlada je pokušala spasiti što se spasiti da. Očito je da su oni koji su pokretali arbitražu, dakle Milanovićeva Vlada i situacija je završila kao što je završila", kazao je Ivan Šuker(HDZ), saborski zastupnik.
"Pa da arbitraža je pokrenuta u tom periodu, ali sve ono što je bilo presudno dogodilo se u mandatu prethodne dvije vlade - i Oreškovićeve i Plenkovićeve", kazao je Branko Grčić (SDP), bivši potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo.
Arbitražni spor 2014. pokrenuo je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Iz HNS-a na čije se čelo uskoro vraća danas poručuju - pravo i pravda ne idu uvijek ruku pod ruku i to zbog Ive Sanadera.
"Odluka UNCITRAL-a je bila očekivana nakon poništenja presude bivšem premijeru, a upravo zbog spomenutih koruptivnih radnji se pokrenuo postupak arbitraže kao odgovor na već pokrenutu arbitražu MOL-a", priopćenje je to HNS-a.
Arbitražni spor protiv MOL-a Hrvatska je izgubila prošlog prosinca. Sud je tada zaključio kako nije bilo dovoljno dokaza da su ugovori s MOL-om o upravljanju INOM iz 2009. rezultat MOL-ova podmićivanja bivšeg premijera Sanadera. Premijer Plenković odmah je najavio da će zatražiti poništenje te odluke. No u tome nije uspio.
"Ja vjerujem da će predsjednik Vlade aka Ja mogu što hoću sve to riješiti i on će biti Supermen i ne trebamo se bojati", kazao je Božo Petrov, predsjednik MOST-a.
Ovakav rasplet nije iznenađenje ni za naftnog stručnjaka Davora Šterna: "Za mene kao poslovnog čovjeka to je očekivano. Nije dobro da gubimo sporove, nekako nam je to prešlo u naviku da sve sporove u koje ulazimo ili ne dobivamo ili dobivamo pa ih ne izvršavamo. Bojim se da je tu politika previše samostalna, a da se premalo konzultira pravna struka.
A još jedan arbitražni spor protiv MOL-a kojeg će Hrvatska dobiti ili izgubiti trenutno se vodi u Washingtonu.
Dok su se svi bavili odlukom o arbitraži, na mala vrata je stigla vijest o mogućoj promjeni vlasničke strukture. U ekskluzivnom intervjuu za sutrašnje izdanje Jutarnjeg lista, čelnik te kompanije Igor Sečin opisuje ozbiljne planove za kupovinu INA-e.
Uprava INA-e takve navode ne želi komentirati.
"Nije to u našem fokusu. U našem fokusu je da, nezavisno tko su dioničari, dajemo najbolje od nas, da poboljšamo rezultate kompanije i da upravljamo kompanijom tako da bude jaka na tržištu i dioničarima daje dobre rezultate", kazao je Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INA-e.
Rosnjeft je kupnjom dviju konkurentskih ruskih tvrtki postao najveća svjetska naftna kompanija. U 50postotnom je vlasništvu Ruske Vlade koja ima i zlatnu, kontrolnu dionicu. Dioničari su još kineske tvrtke, katarsko-švicarski naftni fond i britanski British Petroleum. U 2014. godini su ostvarili prihod od gotovo 150 milijardi dolara.
Interes za INA-u su pokazivali i prošlih godina, a on ne iznenađuje budući tvrtka bilježi rast u poslovanju. Neto dobit u prvih 9 mjeseci ove godine iznosi preko milijun i 200 tisuća kuna, a neto dug je smanjen. Proizvodnja sirove nafte je stabilna, a proizvodnja plina bilježi rast od 7%.
"Iza tog rezultata stoji vrlo značajan trud menadžmenta za poboljšanje rezultata i kontrolirane troškove. Istovremeno i jedno dobro okruženje", kaže Aldott, predsjednik Uprave INA-e.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pohvalila se kako je prilikom zadnjeg posjeta Moskvi dogovorila s Vladimirom Putinom sanaciju rafinerije u Brodu koja truje slavonski zrak. No, o prodaji INA-e, tvrdi, nije bilo govora. A o eventualnoj kupnji udijela Rusi ne mogu razgovarati ni s predsjednicom ni s premijerom, tvrde u najvećem sindikatu zaposlenih u našoj naftnoj industriji.
"U ovom momentu Rosnjeft ako je i izreko ponovno interes, što nije prvi put, za dionice INA-e može razgovarat samo sa jednim vlasnikom, a to znači sa MOL-om", kaže Zdenko Mučnjak, predsjednik sindikata INAŠ.
Približava se godina dana otkad je premijer Plenković najavio otkup INA-e od MOL-a. Sindikati su u kontaktu s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem koji im je rekao kako se na realizaciji tog plana nije učinilo gotovo ništa.
"Još nije raspisan natječaj za odabir konzultanta koji bi trebao utvrditi vrijednost INA-e o kojoj bi se onda razgovaralo eventualno s MOL-om o otkupu tih dionica", priča Mučnjak.
No, Vlada nema novca za otkup dionica od MOL-a. Zato se očekuje kako će se tražiti novi strateški partner.
RTL Danas ekskluzivno doznaje da je preuzimanje INE bila jedna od glavnih tema razgovora između ruske i hrvatske delegacije prilikom sastanka. Čak je navodno i stvoren plan kako bi Rosnjeft kupio 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Rosnjeft već surađuje s MOL-om i MOL ima određena dugovanja prema njima. Stoga Rosneft bi na temelju nekakve svojesvrsne kompenzacije uzeo od MOL-a 32 posto dionica INE.
Prema tome Rosnjeft bi postao vlasnik 51 posto dionica, čime bi hrvatska Vlada zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica. Plenković bi to mogao smatrati svojevrsnom pobjedom budući da će kontrolni paket ostati u rukama hrvatske Vlade koja će dobiti novog strateškog partnera u Rusima a izbaciti svima mrski MOL.
Prema saznanjima zaposlenika oni tvrde kako bi to bila dobra odluka za Hrvtasku s obzirom da bi oni ostavili na životu dvije hrvatske rafinerije, onu u Rijeci i Sisku, međutim izgubili bi ono što INA ima najvrijednije a to je istraživačko djelovanje.
