Kada bi suša imala zvuk, zvučala bi kao šum suhog lišća među uništenim klipovima kukuruza, obješenim grozdovima, trulim patlidžanima, spaljenom paprikom. Zbog nedostatka oborina zemlja je poput baruta, a poljoprivrednici po tko zna koji put na koljenima.
"On je negdje 30 posto veličine prosječnog klipa koji je trebao otprilike trebao biti ovakav. Znači ovdje će šteta biti negdje oko 70 posto. S time da evo ima i ovakvih koji uopće nemaju klipa", rekao je Mato Brlošić, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore 2. kolovoza ove godine.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, najviše je stradao upravo kukuruz kojega će se ubrati upola manje. Suša je prepolovila i prinose krumpira, šećerne repe i soje. Do 50 posto će biti manje i jabuka, mandarina, maslina. Urod povrća općenito manji je za 30-40 posto. U problemima je cijela Hrvatska, a elementarnu nepogodu proglasile su tri županije.
"Naš seljak će ispast Trojanski konj! Više konj volim reći nego trojanski i krivac za ovu situaciju i poskupljenja", rekao je Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Čeminca petog srpnja ove godine.
Poljoprivrednici tvrde - ukupno je uništeno 50 posto uroda, a neki neće ubrati doslovno ništa pa su po pomoć otišli na Markov trg. Šteta se procjenjuje na milijardu kuna, iz Vlade su im obećali 200 milijuna.
"Neće biti sigurno dovoljno, ali ćemo još kroz druge mjere povući nekoliko stotina milijuna kuna. I kada se dostavi avansna uplata preko milijardu kuna koja će sjest na račune poljoprivrednika. Također i određeni broj poljoprivrednika je osigurao svoje usjeve", rekao je Mato Brlošić, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore 23. kolovoza.
No za velik broj OPG-ova ovo bi mogla biti posljednja berba.
"Ja kažem da će 30-50 posto ljudi odustati od proizvodnje uz ovakve godine ekstremne. Svaka godina je sve teža i teža. Bez navodnjavanja, bez neke dobre infrastrukture hajdemo reći postalo jako teško, praktički nemoguće", kazao je Ivan Bobinac , vlasnik OPG-a iz Bjelovara početkom kolovoza.
Navodnjavanje je skupo, a tko si ga je i priuštio, nije pomoglo puno.
"Fali vode, ne možemo si priuštiti da svaki dan dajemo određene količine onda se moramo snalaziti pa jedan dan damo, drugi dan ne i tako", rekao je Teodor Jehnić, vlasnik OPG-a iz Poreča 18. srpnja.
Plodovi koji su se i uspjeli izboriti, puno su manji nego što bi trebali biti. Pa se ne prodaju pod prvu, već drugu klasu. Suša je udarila i na inače otpornu vinovu lozu. Meteorološka stanica u vinogradu u zadarskom zaleđu pokazuje da je cijeloga ljeta palo kiše koliko bi stalo u dvije čaše vode.
"Nema lista, znači nema fotosinteze i tu šećera ni. Ne samo šećera nego i sve ono što ide uz šećere", rekao je Šime Škaulj, vinar iz Nadina.
Temperature su se u vinogradu penjale i do 45 stupnjeva Celzijevih pa će nakon berbe bačve biti tek napola pune.
"Od vina niti se može očekivati nekakav kvalitet poseban", rekao je Tomislav Glavić, vinar iz Nadina 16. kolovoza.
Europski opservatorij za sušu objavio je da je kontinent suočen s vjerojatno najgorom sušom u posljednjih 500 godina. A problem se u Hrvatskoj vuče još od prošloga ljeta.
"Manjkovi su uvijek mogući da ih vučemo dalje, sama hidrološka suša ne može se prekinuti ovim kratkotrajnim oborinskim epizodama. Potrebna nam je veća količina kiše u duljem vremenskom razdoblju", kaže Dorian Ribarić, RTL-ov meteorolog.
A kada je nešto i palo s neba, ponovno nije bilo dobro. Unatoč svemu, nestašica, tvrde iz Hrvatske gospodarske komore, ne bi trebalo biti.
"Naime Europska unija je samodostatna u proizvodnji gotovo svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Ono što je sigurno da će smanjenjem ponude doći i do povećanja cijene hrane općenito", kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
"One su negdje sedam, osam kuna. Ja mislim da će to rasti do 12 kuna po kilogramu", rekao je sredinom kolovoza Damir Lucić, voćar iz Lazine Čičke.
Isto se događa i s junetinom za čiju proizvodnju se kao hrana koriste žitarice koje su podbacile.
"Cijena koju mi dobivamo u odnosu na višegodišnji prosjek je oko 4 kune veća dok je u maloprodaji cijena mesu otišla i do 20 kuna više", kaže Zvonimir Širjan, predsjednik udruge Baby Beef.
"Svježeg mesa će bit sigurno manje na hrvatskom tržištu. Nešto što bih još spomenuo je da smo razmatrali i smanjenju naše proizvodnje, ali i gašenju", kaže Toni Raič, potpredsjednik Udruge Baby Beef.
I stočari od Vlade traže intervenciju - otvaranje silosa sa zalihama kukuruza, kao i zabranu njegova izvoza.
"Ono što posebno brine je da u ovim kriznim vremenima izvozimo velike količine žitarica i uljarica, a s druge strane uvozimo galopirajućom brzinom finalne proizvode prehrambene među kojima posebno meso, mlijeko i njihove prerađevine", kaže Kovačević.
I vodostaji rijeka i jezera rekordno su niski. Toliko da se po koritima može hodati. Prvi pravi kišovit mjesec iznad prosjeka očekuje se tek u studenome. Poljoprivrednici se stoga moraju otvoriti prema modernijim sustavima navodnjavanja kako im i u narednim godinama sav trud i znoj ne bi otišli u prašinu.
