Dokumenti, knjige, isprave, ugovori, zapisnici - samo su dio gradiva dugog čak 34 kilometara koje čuva Hrvatski državni arhiv.
Priliku da vide dio ogromnog fundusa u sklopu Dana otvorenih vrata iskoristili su i učenici iz Čakovca.
"Inače svake godine dolazimo u sklopu nastave povijesti, da oni vide na samom izvoru kako se povijesni dokumenti čuvaju", kaže profesorica povijesti u gimnaziji 'Josip Slavenski' u Čakovcu Ivanka Virgej.
U najljepšoj zgradi u Hrvatskoj čuva se 1850 arhivskih fondova i zbirki. Arhiv ima nekoliko čitaonica sa 188 sjedećih mjesta, a dnevno u njemu dokumente iščitava oko 30-ak čitača. No, za određeno arhivsko gradivo trebat će vam i posebna dozvola.
Dozvolu za ulazak u podzemni trezor nemaju čak ni svi zaposlenici arhiva koji tamo rade godinama. RTL je ipak dobio ekskluzivni uvid.
U trezoru Hrvatskog državnog arhiva čuva se najstarije arhivsko gradivo. Poput škrinje povlastica iz 1643. u kojoj su isprva čuvani svi važni dokumenti i koja se smatra začetkom Hrvatskog državnog arhiva. Neki od najjvrijednijih spisa datiraju još iz 10. stoljeća.
"Najstariji dokument koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu je oporuka Agapite kojom ostavlja imovinu samostanu što je bilo u to vrijeme uobičajena praksa", otkriva arhivistica Ljerka Vuk Bilić.
Uz 160 tisuća svezaka u arhivu se nalazi i fototeka s više od 750 tisuća fotografija te filmski arhiv s filmovima od 1904. godine do danas. U arhivu se nalazi i više od 10 milijuna mikrofilmskih snimaka
Uz povijesno, jedno od najtraženijh gradiva, su - matične knjige -koje korisnici traže kako bi istražili svoje rodoslovlje, to su tzv. genealoška istraživanja.
Svi koji žele istraživati i iščitavati gradivo mogu to učiniti svaki radni dan, ali isključivo u prostorijima arhiva.
