Još nema službenog prijedloga Vladajućih o mogućim novim izbornim jedinicama, premijer Andrej Plenković više puta je rekao da do izbora ima još dvije godine, no realno najkasnije bi to moralo biti do sredine iduće godine.
RTL-ova Damira Gregoret neslužbeno doznaje da su u HDZ-u skloni ideji promjeni Izbornog zakona ovoga puta, ali tako da ostane isti broj i izbornih jedinica i zastupnika koji bi se u njima birali. Na tom tragu je i prijedlog demografa Nenada Pokosa s Instituta Ivo Pilar. S njim je Damira Gregoret razgovarala na Markovu trgu.
Kaže, njegov je prijedlog napravljen temeljem matematike i podataka s najnovijeg popisa stanovništva.
Je li bilo utjecala vladajućih na vaš prijedlog?
Ja sam isto prvi put upoznat da bi HDZ ostao na tragu da ostane isti broj jedinica i istim brojem zastupnika, no moj je prijedlog rađen neovisno o HDZ-u, on je moj osobni prijedlog iza kojeg nije stajala niti jedna stranka, udruga ili institucija. Može se reći da je to matematički model, ali rađen na temelju broja stanovnika. Procjenjujem da ćemo za godinu i pol imati oko 3,32 milijuna punoljetnika, ako ne računamo umrle i migraciju. Ako bi ostalo 10 izbornih jedinica, svaka bi u prosjeku izborna jedinica imala 332 tisuće. To je bio prvi uvjet koji sam morao zadovoljiti, a onda da postoji i prostorna logika da neka područja budu u istoj izbornoj jedinici ako gravitiraju jedna drugoj i ako su povezana jedna s drugom.
No i tu ima nelogičnosti, u istoj jedinici su Novska i Krk, Koprivnica i Đakovo, Čakovec i Zaprešić, Šoltani, koji gravitiraju Splitu, glasuju prema vašem modelu u Zadru i Šibeniku?
Držao sam se podjednakog broja stanovnika između najveće i najmanje jedinice i ta je razlika svega 1,7 posto. Naravno, jednostavno neke nelogičnosti nisu se mogle izbjeći, pogotovo u središnjem dijelu Hrvatske gdje je depopulacija prisutna desetljećima, u Lici i Gorskom kotaru i više od stoljeća. Neki dijelovi Primorsko-goranske županije tako su ušli s Ličko-senjskom, Sisačko-moslavačkom županijom, Karlovačkom. U tom dijelu Hrvatske nije se moglo napraviti ništa drugo. Tko će se baviti izbornim jedinicama, pogotovo ako će ih ostati deset, naići će na slične probleme.
Što s drugim modelima, da ima 6 izbornih jedinica?
One bi se držale županijskih granica, jedino bi se Zagreb rascijepao na eventualno dvije, čak tri jedinice. Ali i tu bi bilo nelogičnosti jer županijske granice ne slijede prostorne logike, kad su 1993. formirane, nelogično je bilo zašto je Pakrac ušao s Požeškom kotlinom. Zašto su Kutina i Novska u istoj županiji s Topuskom i Vrginmostom?
