Očekivalo se više, ali Vladi su na stol stigle četiri ponude za nabavku 12 borbenih aviona. Ponuđači, a i ponuđeno, manje-više je isto kao i u prvom, neslavno propalom natječaju prije dvije godine. U dvije ponude novih i dvije rabljenih - avioni su četvrte generacije, zapadne tehnologije, kompatibilne s NATO standardima.

Četiri ponude

Problem je što do kraja godine, do kada će trajati proces evaluacije, nećemo doznati cijenu paketa 12 aviona i sve prateće opreme.  Novi američki ili švedski. Možda i polovni francuski ili izraelski. Te su četiri ponude jutros stigle pred međuresorno Povjerenstvo u Ministarstvo obrane. I to je to, iako ih je trebalo biti još. ''Norveška, koja je najavila sudjelovanje u postupku, odustala je od ponude jer nije mogla ispuniti postavljene kriterije, a Grčka i Italija nisu mogle odgovoriti na ponude u zadanim rokovima'', izjavio je Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade. Sada kreće proces evaluacije, koji bi trebao trajati do kraja godine, a podrazumijeva intenzivnu interakciju sa svim ponuditeljima, nakon čega će se tražiti završna i najbolja ponuda.

''Ono što, razumijem, sve vas interesira su detalji ponuda. U ovoj fazi izuzetno je teško, praktički nemoguće s tim izlaziti van, jer bi se time narušio integritet procesa, a tu je i zahtjev svih ponuditelja koji traže da sadržaj njihove ponude bude povjerljiv'', kazao je admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske. Još nije sigurno odakle će se kupnja financirati, iz proračuna MORH-a ili s posebne stavke Ministarstva financija. ''Za razliku od prvog natječaja, u Povjerenstvu neće biti nikoga iz Ureda predsjednika, kao ni nadležnog saborskog Odbora'', kazao je ministar financija Zdravko Marić. ''Mi ćemo tražiti te podatke jer to jest naša uloga da obavljamo nadzor u cijeloj toj situaciji, ali nije naša uloga da odlučujemo koja je ponuda najbolja'', rekao je Franko Vidović, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora.

Za lijevo-zeleni saborski blok, u aktualnoj korona-krizi niti jedna ponuda nije dobra. ''Apsolutno nije vrijeme za nabavu vojnih aviona, u ovom trenutku to ne može biti ni proračunski, a ni politički prioritet. Iz jednostavnog razloga što smo svjesni da je u drugom kvartalu BDP pao 15 posto, možemo očekivati značajan pad i u trećem kvartalu'', izjavila je saborska zastupnica Sandra Benčić. Prvi natječaj, da podsjetimo, propao je jer Izrael nije dobio odobrenje Sjedinjenih Država za isporuku 12 modificiranih F-16-ica Hrvatskoj. No, ta je mogućnost, kako se tvrdi, sada izbjegnuta i SAD će kao treća strana sudjelovati od početka. Za pomne pratitelje nabave ima nekoliko važnih kriterija. ''S jedne strane će se gledati između novih i rabljenih, to je velika razlika. Hrvatska je u istom natječaju tražila i kruške i jabuke. Rabljeni avioni imaju naravno skraćen vijek trajanja nego novi avioni. Govorimo o puno drukčijim omjerima resursa. Cijena će biti vjerojatno jako važna, Hrvatska je u krizi, bez obzira što Ministarstvo nije izašlo niti s naznakama bi li se plaćalo odjednom ili na rate'', prokomentirao je Igor Tabak, analitičar portala Obris.org.

'Trebalo je odrediti financijski okvir'

Bira između četiri ponude, dvije za nove i dvije za rabljene avione. Tu je prvo F-16 Block 70/72, američkog proizvođača Lockheed Martina. To je najnovija od brojnih varijanti F-16-ice. U upotrebi je već osam godina, a osim SAD-a, koriste ih i Grčka, Bugarska i Slovačka, a isti su nam nuđeni i prvom natječaju prije dvije godine, cijena tog totalnog paketa tada je bila više od 9 i pol milijardi kuna. I drugi novi avioni koji nam se nude bili su ponuđeni i na prvom natječaju. To su švedski Gripeni, u upotrebi od 1996., osim Švedske koristi ih ratno zrakoplovstvo Češke, Mađarske i Južne Afrike. Preklani je cijena njihova paketa bila malo povoljnija od F-16-ica, više od osam milijardi kuna. Novost je ponuda iz Francuske. Rabljeni avioni Rafale, to su dvomotorni, nešto veći avioni od F-16 i Gripena, koriste se od 2001., osim Francuza još samo u Egiptu i Kataru. Kako nam dosad nisu nuđeni možemo reći tek da jedan novi primjerak košta oko 74 milijuna eura.

I na kraju, tu je ponuda Izraela koji ponovno nude američke rabljene F-16 Barak block 30, ali za razliku od preklani američka bi strana sada bila uključena u proceduru od samog početka što bi značilo ugovor tri strane. Zbog svega toga, izraelska ponuda iz 2018. od 2,9 milijardi kuna ovoga bi puta mogla biti osjetno skuplja.

''Nije dobro vrijeme s obzirom na gospodarsku krizu i na pad koji smo imali ove godine, a vjerojatno ćemo imati i iduće. Ja mislim da sredstva moraju biti izvanproračunska. Nemoguće je da to ministarstvo obrane samo financira ako Vlada odluči da će ići u nabavku borbene eskadrile, to je jednostavno nemoguće. To bi zatvorilo sve druge potrebe i prioritete oružanih snaga RH. To mora biti posebna stavka u ministarstvu Financija'', kazao je bivši ministar obrane Ante Kotromanović.

Dodao je kako se mora vidjeti kako Vlada i ministar financija gledaju na to. Bivši ministar vjeruje kako će se plaćati na više rata i s odgodom.

''Mislim da smo trebali do sada znati okvir. Koliko Hrvatska može potrošiti na jednu eskadrilu? Jer sada imamo isti slučaj kao i prije. Imamo dvije ponude potpuno novih aviona koji idu od milijardu i više eura, a imamo i polovne ponude koje će vjerojatno ići ispod. Može se dogoditi da ove dvije ponude, ako kaže vlada da imamo svega 500 ili 600 milijuna eura, ljudi će reći 'što smo radili 3-4 mjeseca? Opet smo se pripremali''',  smatra Kotromanović.

Prema njegovu mišljenju trebalo je ranije odrediti jasan financijski okvir kako bi se određene ponude mogle uklopiti u tu cijenu. 

Ako ništa drugo, barem tko je favorit trebali bismo doznati do kraja godine.