Nisu samo djeca pod stresom, sve više roditelja puca pod pritiskom koronakrize, a osjetne su i posljedice nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. Zaštita mentalnog zdravlja posebno je važna u ovim vremenima. Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece i mladih, svaki peti roditelj ima povišenu razinu depresivnosti.
Roditelj mora biti jako, jako, jak, a nekad ne može. I sam roditelj potone. Iza Željkinog osmijeha krije se životna borba samohrane majke s dvoje djece koju su dodatno poljuljali potresi i naizgled beskrajna pandemija.
''Jako je stresno, užasno je. Teško, naporno i izazovno. S obzirom da je korona napravila svoje. Manje je posla, a raditi se mora. Čovjek se povlači, osjeća nemir, strah'', kazala je majka Željka Kapitarić.
Često se, kaže, noću budi u strahu od novih podrhtavanja.
''Potražila sam pomoć, starije dijete je imalo podršku psihologa, a Nikola podršku škole i njihove psihologice što i sad koristi'', izjavila je Kapitarić.
I nije jedina. 1000 majki je, u sklopu istraživanja, ova predsjednica udruge za podršku roditeljima pitala: Kako si?
''Mame nisu dobro. Mamama je potrebna pomoć. 70 posto mama je reklo da im je u nekom trenutku bila potrebna psihološka pomoć. Ono što zastrašuje da je 10 posto zatražilo pomoć. Posljedica toga kako se osjeća roditelj zapravo utječe na našu djecu'', komentirala je Sanjica Ćaćić Hećimović, predsjednica udruge Abeceda roditeljstva.
A na uzorku od 22 tisuće djece, upravo svako deseto dijete ima značaju razinu anksioznosti i depresivnosti, a svako sedmo značajnu razinu posttraumatskog stresa, podaci su to Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
''Nemamo iste uvjete kao prije, ne možemo se družiti kao prije'',
rekla je Lea Zelić, članica Odbora mladih
Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
A što se tiče mentalnog zdravlja roditelja tijekom covid krize, istraživanje pokazuje da svaki pet ima povišenu razinu depresivnosti, a svaki četvrti anksioznosti. Roditeljsku ulogu otežavaju 80 posto razne brige, a 55 posto financije. Gotovo 10 posto je navelo kako nema dovoljno tehnološko-informatičke opreme za neometano djetetovo praćenje online škole.
''Imamo očekivanja od roditelja da stave djecu na prvo mjesto i to bi tako i trebalo biti ali roditelji su ljudi od krvi i mesa. I naravno da je i njih i pogotovo sve što se događalo ove godine i da su bili i profesori i učitelji i psiholozi i liječnici i medicinske sestre svojoj djeci da je roditeljski stres visok'', kazala je Mia Roje Đapić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
Glavni savjet stručnjaka je - nikada nije sramota potražiti pomoć stručnjaka ili bližnjih, pogotovo ovih dana.
