Hrvatski znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na pragu su revolucije u poljoprivredi. Dvije godine razvijali su pametnu kapsulu s gnojivom. Prva testiranja pokazala su da su rajčice i vinova loza tretirane tim kapsulama bile otpornije i puno kvalitetnije. Tu nije kraj, ciljaju i na poboljšanje sira i autohtonih hrvatskih kobasica!
Ove mikrokapsule gnojivo su budućnosti. A već 2 godine razvija ih tim mladih znanstvenika na Agronomskom fakultetu.
"Znači to su odgovarajuće, ajmo reći pametni lijekovi, pametne mikrokapsulice ali u ovom slučaju za biljke", kaže koordinator projekta Marko Vinceković.
Tim je odlučio spojiti gljivice TRIHODERMA VIRIGE i bakar u mikrokapsule koje djeluju kao gnojivo - i ciljano djeluju na biljku nekoliko tjedana.
"Napravi se kapsulica. koja zapravo napravi se vrlo brzo. a biljci se pomaže i nema nikakvog dodatnog špricanja nego se to stavi ili na list ili u korijen", kaže Irena Živičnjak, članica tima.
Prva testiranja na rajčicama i vinovoj lozi pokazala su da je spoj učinkovit i kada su vremenski uvjeti loši.
"Mogu reći da su te naše kulture jednostavno uspjele to i preživjeti, i to vrlo kišno razdoblje, i dale su puno bolje plodove nego kulture koje nisu bile tretirane", objašnjava Vinceković.
Nakon bakra u mikrokapsule su stavili miks gljivica i kalcijeva klorida. Što se također pokazalo učinkovitim.
"Sve je potpuno prirodni materijal. Kalcijev klorid zajedno s tim gljivicama s kojima radimo mi jednostavno testiramo kakva je stabilnost tih materijala. Što je nužno za krajnju primjenu", kaže Marko Viskić, član tima.
A ona ne staje samo na biljkama i gnojenju. U kapsule se mogu staviti i laktobacili, tj. dobre bakterije.
U istraživačkom projektu sudjeluju znanstvenici čak tri različita
zavoda -
Zavod za kemiju, fitopatologiju i povrćarstvo, a njihov rad
objavljen je i u američkom znanstvenom časopisu Journal of
agriculture and food chemistry.
"Za sada nemamo spoznaje da je došlo, da je netko radio simultanu inkapsulizaciju i biološkog agensa i kemijskog agensa - znači to je novitet", kaže Vinceković.
Proces je relativno brz i može se napraviti velika količina u kratkom vremenu.
Stoga se nadaju da bi Agronomski fakultet mogao osnovati i svoju tvrtku za proizvodnju ovih pametnih mikrokapsula - koji bi u budućnost mogle zamijeniti gnojivo.
