Hrvatski znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na pragu su revolucije u poljoprivredi. Dvije godine razvijali su pametnu kapsulu s gnojivom. Prva testiranja pokazala su da su rajčice i vinova loza tretirane tim kapsulama bile otpornije i puno kvalitetnije. Tu nije kraj, ciljaju i na poboljšanje sira i autohtonih hrvatskih kobasica!

Ove mikrokapsule gnojivo su budućnosti. A već 2 godine razvija ih tim mladih znanstvenika na Agronomskom fakultetu.

"Znači to su odgovarajuće, ajmo reći pametni lijekovi, pametne mikrokapsulice ali u ovom slučaju za biljke", kaže koordinator projekta Marko Vinceković.

Tim je odlučio spojiti gljivice TRIHODERMA VIRIGE i  bakar u mikrokapsule koje djeluju kao gnojivo - i ciljano djeluju na biljku nekoliko tjedana.

"Napravi se kapsulica. koja zapravo napravi se vrlo brzo. a biljci se pomaže i nema nikakvog dodatnog špricanja nego se to stavi ili na list ili u korijen", kaže Irena Živičnjak, članica tima.

Prva testiranja na rajčicama i vinovoj lozi pokazala su da je spoj učinkovit i kada su vremenski uvjeti loši.

"Mogu reći da su te naše kulture jednostavno uspjele to i preživjeti, i to vrlo kišno razdoblje, i dale su puno bolje plodove nego kulture koje nisu bile tretirane", objašnjava Vinceković. 

Nakon bakra u mikrokapsule su stavili miks gljivica i kalcijeva klorida. Što se također pokazalo učinkovitim.

"Sve je potpuno prirodni materijal. Kalcijev klorid zajedno s tim gljivicama s kojima radimo mi jednostavno testiramo kakva je stabilnost tih materijala. Što je nužno za krajnju primjenu", kaže Marko Viskić, član tima.

A ona ne staje samo na biljkama i gnojenju. U kapsule se mogu staviti i laktobacili, tj. dobre bakterije.

U istraživačkom projektu sudjeluju znanstvenici čak tri različita zavoda -  Zavod za kemiju,  fitopatologiju i povrćarstvo, a njihov rad objavljen je i u američkom znanstvenom časopisu Journal of agriculture and food chemistry. 

"Za sada nemamo spoznaje da je došlo, da je netko radio simultanu inkapsulizaciju i biološkog agensa i kemijskog agensa - znači to je novitet", kaže Vinceković.

Proces je relativno brz i može se napraviti velika količina u kratkom vremenu.

Stoga se nadaju da bi Agronomski fakultet mogao osnovati i svoju tvrtku za proizvodnju ovih pametnih mikrokapsula - koji bi u budućnost mogle zamijeniti gnojivo.