Kompletno stanje u Agrokoru doznat će se u ponedjeljak za kad je planirano javno objavljivanje konsolidiranog izvješća o poslovanju Agrokora.
Iako se većini ljudi koji nisu financijski stručnjaci dosta teško probijati kroz procjene vrijednosti imovine te se pitaju kako je moguće napraviti procjenu vrijednosti imovine koja se razlikuje za čak 13,4 milijarde kuna, jedan je stručnjak iz revizorske kuće za Novi list pojasnio kako njihov posao nije toliko "kemijanje" i "muljanje" kako se to možda misli u javnosti. Naglasio je kako pocjene vrijednosti imovine ipak ne bi smjele biti toliko različite ako se držite računovodstvenih standarda.
U Agrokoru provedena stroga revizija
PETROV OTKRIO NEPOZNATE DETALJE NOĆNOG SASTANKA S TODORIĆEM: ‘Plenković sigurno štiti kriminal u Agrokoru’
"Ne smije se poći od toga da može i ovako i onako, istina nije negdje na sredini, ja bih bio skloniji tomu da se posao sada odradio temeljitije, iako su moguće sadašnji revizori bili deset posto stroži nego što su morali biti, s obzirom na to da su pod okriljem lex Agrokor htjeli sve počistiti", izjavio je taj revizor.
Prema nekim procjenama u hrvatskom gospodarstvu bi se izgubile milijarde vrijednosti ako bi se primjenjivali tako strogi kriteriji, kao što je to bio slučaj u Agrokoru.
Primjerice, da se na sve vjerovnike Agrokora primijeni metoda koju su sadašnja uprava i revizori primijenili na potraživanja koje Agrokorove tvrtke imaju prema poduzećima iz Grupe, i da umanje njihovu vrijednost za 50 posto. Agrokorove tvrtke poput, primjerice, Leda i Jamnice izdržale su taj udar iako su njihovi rezultati u 2016. godini umanjeni za čak 550 i 616 milijuna kuna, na ime usklađivanja vrijednosti na potraživanja unutar grupe, piše Novi list.
Stoga, ostaje činjenica da kad bi se sličan recept primijenio na brojne dobavljače, hrvatske kompanije koje su poslovale s Agrokorom, prvenstveno s Konzumom, njihove bi bilance to podnijele puno teže nego što je to bio slučaj s Jamnicom ili Ledom.
Mnoge bi se tvrtke našle u sličnoj situaciji kao Agrokor
NAPETO SE OČEKUJU SE NOVE BROJKE: U ponedjeljak ćemo znati pravo stanje stvari u Agrokoru
Za neke bi to značilo da bi se našle u vrlo sličnoj situaciji u kojoj je bio Agrokor krajem godine i da moraju razmišljati o dokapitalizaciji ako žele nastavak stabilnog poslovanja. Strogi model otpisa potraživanja, kakav je bio u Agrokorovim kompanijama, poljuljao bi dakle, desetke hrvatskih tvrtki, među njima i neke glavne dobavljače Konzuma, a onda bi se lančanom reakcijom prelilo i na njihove poslovne partnere, manje tvrtke.
"Neki od nas koji smo jako izloženi Agrokoru bili bismo u istoj situaciji u kojoj je bio Agrokor krajem godine. Bez dovoljno likvidnih sredstava da platimo svoje obveze ako svi naši partneri odluče da moramo poštovati rokove, i pritisak bi izdržali oni koji imaju prostora za zaduživanje, koji kao što znamo Agrokor nije imao, a nemaju ga ni neki dobavljači. To bi pojednostavljeno rečeno značilo izbor između stečaja i dokapitalizacije", rekao je za spomenuti list jedan od direktora.
No, čini se kako je Todorić unatoč svemu razmišljao o IPO-u, tj. o pronalaženju svježeg kapitala kroz prodaju udjela u nekim od tih kompanija ili čak kroz prodaju udjela u cijeloj sekciji pa je time osigurao značajno bolje stanje u Agrokorovim tvrtkama iz sekcije Prehrane i Poljoprivrede.