Kandidati Restart koalicije SDP-ov Boris Lalovac i Goran Aleksić iz SNAGA-e ustvrdili su u utorak da ulazimo u novu krizu i recesiju već početkom iduće godine te su iznijeli niz mjera za zaštitu građana koji, ističu, ne smiju biti u neizvjesnosti jer slijedi borba za radna mjesta i plaće.
"Danas ulazimo u novu krizu i recesiju koja će snažno utjecati na potrošače, na dugove građana, a bit će vidljiva već početkom 2021. godine. Dugovi građana prema bankarskom sektoru iznose 134 milijarde kuna, čemu treba dodati i dugove građana koje nisu u bilancama banaka, a nalaze se u bilancama građana i kreću se od 30 do 35 milijardi kuna, što neformalno zovemo tržište duga u kojemu sudjeluju brojne agencije za preprodaju dugova i to nije riješeno", istaknuo je Lalovac na konferenciji za novinare na temu "Kako građanima vratiti opljačkani novac".
Dodao je da će jedna od prvih mjera Restart koalicije biti da se uđe u regulaciju dugova koji nisu u bilancama banaka nego agencija za otkup dugova, što "mora biti strogo regulirano područje" i "ne smije biti ostavljeno tržištu da se ti dugovi preprodaju".
Lalovac: Privatni dug preko 45 posto BDP-a
"Privatni dug građana je trenutačno na razini preko 45 posto BDP-a i to će biti vidljivo čim isteknu Vladine interventne mjere, što će građane dovesti u brojne probleme. Vlada koja dođe 5. srpnja već mora imati konkretne mjere za zaštitu potrošača i građana. Ponudit ćemo vrlo jasne mjere, od reguliranja zatezne kamate na način da ne može prijeći glavnicu, regulirat ćemo dugove koje su agencije preprodale na tržištu i samo tržište agencija za otkup građana. Želimo zaštiti građane jer ne smiju biti u neizvjesnosti kada prođe koronakriza jer tada slijedi borba za radna mjesta i plaće", najavio je Lalovac.
Goran Aleksić iz SNAGA-e najavio je da će vlada Restart koalicije mijenjati zakone o zaštiti potrošača, o potrošačkom kreditiranju te o obveznim odnosima kako bi pomogli građanima da izađu iz problema i da im vrate novac koji su banke uzele kroz nepoštene kredite građanima.
Podsjetio je, među ostalim, da je prethodna SDP-ova Vlada provela konverziju kredita u švicarskim francima čime je 55 tisuća građana spašeno iz dužničkog ropstva jer svi danas plaćaju rate manje 20 posto nego da konverzije nije bilo, a glavnice bi bile veće 30 posto.
U nizu mjera koje predviđaju istaknuo je besplatan pristup sudovima, kojom će zakonski omogućiti svim dužnicima koji su dogovarali kredite u 'švicarcima' da besplatno pristupe sudu što znači da neće plaćati sudsku pristojbu za tužbu ni za presude nego će se one platiti tek nakon donošenja pravomoćne sudske presude, a podmirit će je onaj tko izgubi sudski spor.
Aleksić: Regulirati sve što je divlje na tržištu
Aleksić je kazao i da će uvesti zabranu ovrha nekretnina iz nepoštenih kredita kojih, po njegovim riječima, u švicarskim francima ima čak 125 tisuća. Dodao je i da će otvoriti urede u najvećim gradovima za besplatnu pravnu pomoć građanima koje su "banke opelješile, za 20 milijardi kuna".
Izvijestio je i da pripremaju Zakon za izvansudsko obeštećenje na temelju kolektivne sudske presude. Za ovršene i blokirane građane uvest će otplatu najprije glavnice, a onda zatezne kamate, pri čemu zatezna kamata ne smije prijeći visinu glavnice jer će se tek tako građanima početi smanjivati glavnica i smanjiti ukupni dug.
Regulirat će, kaže, i rad agencija za otkup dugova koje naziva "lešinarskim agencijama" jer kupe nečiji dug za 10 do 20 posto vrijednosti i onda žive na tom dugu i zarađuju dobar novac.
Smatra da za to treba donijeti poseban zakon i regulirati sve što je divlje na tom tržištu, uključujući i nazivanje i maltretiranje dužnika u bilo koje doba dana i noći. Dodao je i da će nastojati da potrošač može dobiti cesiju na jednak način kao što tu ponudu dobiva i agencija, jer ako banka može ponuditi agenciji taj dug za 20 posto, onda je treba ponuditi dužniku ako vidi da ga može podmiriti.
Vlada Restart koalicije, dodao je, predložiti će i jednogodišnji moratorij na kredite i leasinge za nelikvidne građane i poduzeća.
U slučaju novog većeg vala koronavirusa Lalovac je ocijenio da ne dolazi u obzir ponovno zaključavanje ekonomije te da zdravstveni fond, koji je izvaproračunski, mora reći ima li novaca da do kraja godine osigura punu likvidnost zdravstvenog sustava kako bi se smirila situacija i panika.
