Naime, lugari moraju kontrolirati prakticiraju li berači gljivarenje u skladu s Pravilnikom o zaštiti gljiva i drugim propisima. Najorganiziranija kontrola za sada je u Gorskom kotaru, karte za ulazak u šumu kupuju se u šumarijama, a cijenu određuje lokalna uprava, za hobiste jedne, za komercijalne berače druge cijene, dok je za članove gljivarskih udruga koje su članice Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza dovoljna iskaznica sa slikom i plaćenom članarinom, piše Agroklub.
Pravilniku je svrha očuvanje nacionalnog gljivarskog blaga, edukacija pučanstva te ograničenje pretjeranog komercijalnog iskorištavanja: naprimjer, komercijalni berači ne smiju dnevno ubrati više od 10 kg gljiva, ne smije se brati u nacionalnim parkovima, treba platiti dozvolu za branje...
Tako ako gljive skupljate za osobne potrebe, smijete dnevno ubrati najviše dva kilograma gljiva po osobi - i to ako imate dozvolu za branje. Dnevna dozvola za branje gljiva stoji 25, tjedna 125, a mjesečna 250 kuna. U suprotnom, bez dozvole bi mogli platiti kaznu od tisuću pa do sedam tisuća kuna.
Ove je gljivarske sezone na području Karlovca već zabilježeno nekoliko slučajeva trovanja gljivama, u kojima zbog brze intervencije liječnika ipak nije došlo do najtežih, smrtnih posjedica. Kobna zamjena jestivih gljiva s onima otrovnim pa čak i smrtnonosnim uvijek vreba nad glavama berača, posebno onima koji nisu sigurni u što se upuštaju kad s nedovoljno iskustva idu brati i potom spravljati gljive, pa je u berbu uvijek pametno nositi priručnik i brati samo one vrste koje sigurno poznajemo.
