U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.
Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.
Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.
Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.
Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.
Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske
Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.
Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.
Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.
U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.
Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.
Reiner: ''Ne dopustiti relativiziranje i banaliziranje bilo kojeg zločina''
Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.
Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.
Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, "ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.
"Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.
Upozorio je na "pogubnu i ničim opravdanu asimetriju" između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te "dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina".
"Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima "upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.
Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.
"Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.
Jandroković: Hrvatska je bila žrtva fašističkog, nacističkog i komunističkog režima
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u petak je izjavio da je Hrvatska bila žrtva fašističkog, nacističkog i komunističkog totalitarnog režima, a on s pokopa posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poraća želi poslati poruku poštovanja i pijeteta prema žrtvi, te okrenutosti prema budućnosti.
Pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve održan je u cintoru crkve Sv. Mihaela u Gračanima, u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, a uz Jandrokovića nazočni su bili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
"Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama"
Jandroković je naglasio da iz Gračana želi poslati poruku poštovanja i iskrenog pijeteta prema žrtvi, te povijesnoj istini, a posebno poruku okrenutosti prema budućnosti i prenošenju istine i znanja o miru, slobodi i demokraciji mlađim generacijama.
"U ime Sabora došao sam iskazati poštovanje i pijetet ljudima koji su zvjerski ubijeni, bez suda, zvjerski tretirani i čije je dostojanstvo u tim trenucima bilo poništeno", rekao je dodavši kako se moramo s poštovanjem odnositi prema svakoj žrtvi, "prema svakom nevinom čovjeku, svakom onom koji je ubijen bez suđenja i čije obitelji do današnjih dana ne znaju koja mu je i kakva bila sudbina".
Poručio je da se o zločinačkom karakteru komunističkog sustava mora govoriti. "Jer, kao što smo osudili ustaški režim, tako jednako glasno i jasno moramo govoriti ne samo o totalitarnom, nego i zločinačkom karakteru komunizma", rekao je.
Ovdje su ljudi ubijani samo zato što su bili na drugoj strani - maloljetnici, djeca, žene, zarobljeni vojnici, cvili. "Kada se takvo što dogodi, kada to nije bilo jednom, nego je to bio sustav, onda smo dužni zbog povijesti i budućih naraštaja govoriti o povijesnoj istini", ustvrdio je.
"Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama. Moderna Hrvatska, čiji je temelj Domovinski rat, bori se za mir, slobodu i demokraciju i mlađim naraštajima moramo objasniti da nam mir, sloboda, demokracija, višestranačje i zaštita temeljnih ljudskih i manjinski prava nisu došli sami po sebi, u njih su ugrađene mnoge žrtve", istaknuo je predsjednik Sabora.
Dužnost je političara i osoba iz javnog života, školstva te akademske zajednice "podsjećati na zla koja su se događala, ali istovremeno okrenuti se budućnosti, podučavati o elementarnim ljudskim vrijednostima, moralu, slobodi, miru i demokraciji".
Medved: Totalitarni režimi doveli su do brojnih tragičnih stradanja
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao izaslanik premijera, poručio je da su totalitarni i autoritarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Istaknuo je da je među danas pokopanim žrtvama bilo 63 maloljetnika, od kojih je čak 16 djece mlađe od 14 godina, kao i dvije žene. Najmanje 112 osoba ubijeno je hicem u glavu, mnoge od njih tupim predmetima, o čemu svjedoče brojne ozljede na kostima.
"Broj osoba stradalih u bezumlju totalitarnih i autoritarnih režima, nažalost, mnogo je veći. Puno je još nepoznanica, neotkrivenih grobišta, sudbina oplakivanih u tišini obiteljskoga doma, a obitelji još nepronađenih žrtava u svojoj tihoj tuzi traže naše daljnje zalaganje", istaknuo je.
Poručio je da će se i dalje nastaviti s probnim iskapanjima i drugih lokacija razasutih po obroncima Medvednice te drugim mjestima u Hrvatskoj.
"Politika svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila osnova za uspješan proces osamostaljenja Hrvatske i njenu obranu u Domovinskom ratu, podrazumijeva da se sve hrvatske žrtve totalitarnih režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju", dodao je.
Ako se zločini i žrtve zaborave, oni se ponavljaju, što smo naučili i u našoj novijoj povijesti, upozorio je Medved i podsjetio da se još traga za 1892 osobe nestale u Domovinskom ratu
Istraživanja i ekshumacije na 11 lokacija na području Gračana
I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da budući naraštaji moraju biti upoznati s povijesnim činjenicama, "jer samo na dostojanstvenom priznavanju žrtava može se graditi bolja budućnost".
Posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata i/ili u poslijeratnom razdoblju na području Gračana organiziran je u suradnji Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Gradske četvrti Podsljeme, Udruge Falaček Prigorja, Zagrebačke nadbiskupije i župe Sv. Mihaela u Gračanima.
Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja je u više faza rada od 2013. do 2018. godine organizirala i provela terenska istraživanja, probna iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostatka na 11 lokacija na području Gračana od kojih je pet lokacija potvrđeno pronalaskom posmrtnih ostataka.
Uz ekshumirane posmrtne ostatke s tih lokacija dostojno su trajno zbrinuti i posmrtni ostaci ekshumirani 2012. godine koji su privremeno bili zbrinuti u kosturnici crkve Krista Kralja na Mirogoju, kao i posmrtni ostaci osoba ekshumiranih tijekom infrastrukturnih radova u Gračanima.
