Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na internetu koji je najavljen danas na sjednici Vlade odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.
Na novinarsko pitanje o slučaju Ivana Đakića, kojemu zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i širenje mržnje prijeti kazna zatvora do tri godine, Obuljen Koržinek kazala je da se u tom slučaju "evidentno radi o povredama kaznenog zakona pa je zato i Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo postupak".
Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice Vlade te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.
"U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrditi ćemo jasno odgovornost kako za tekstove tako za komentare koji se objavljuju", izjavila je ministrica i dodala urednička odgovornost mora postojati za sve što se na tom mediju događa.
Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.
Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima.
"Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju", rekla je Obuljen Koržinek.
Što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu ako se krše zakoni.
Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.
"Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona", kazala je.
