Nakon jučerašnjeg gostovanja bivšeg ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića, reagirala su dvojica profesora dugogodišnjih stručnjaka u kojem navode da njegove teze nisu točne te da su politikanske i u namjeri da obmanjuju javnost.
Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:
"U svrhu istinitog i znanstveno-utemeljenog informiranja javnosti u vezi problematike zagađenja vode za piće u Slavonskom Brodu, imamo potrebu istaknuti sljedeće:
Gospodin Slaven Dobrović je sinoć u emisiji izjavio sljedeće, citiramo:
„Aktivan ugljen kao završna filtracija služi kao medij za mikrobiološku oksidaciju mangana prije svega, organskih tvari, nitrifikaciju amonijaka i, na koncu završetak oksidacije željeza. Njegova namjena bi u svakom slučaju bila ugrožena da dolazi do kontakta s ugljikovodicima. Aktivni ugljen često se koristi kao tvar koja veže, absorbira, zagađivalo u vodi, tada on traje, u nekoliko mjeseci se mora zamijeniti, regenerirati - u Brodu je sasvim drugi slučaj. Da je kojim slučajem bio zamijenjen prije, on bi sad bio onečišćen, morao bi ići na regeneraciju, odnosno na zamjenu.“
U navedenom citatu nalazi se nekoliko teza koje ne odgovaraju istini, a koje se prema našem sudu mogu ocijeniti politikantskim i čija je svrha obmanjivanje javnosti.
Nije istina da je u Slavonskom Brodu osnova tehnologije da se na filtrima aktivnog ugljena vrši završna oksidacija mangana, organskih tvari, nitrifikacija amonijaka i završna oksidacija željeza, kako tvrdi gospodin Dobrović.
Za tu svrhu služi ozonizacija kao početni stupanj obrade vode, nakon koje se oksidirane tvari uklanjaju u dvomedijskim filtrima kroz koje voda u postrojenju Jelas prolazi prije kontakta s filterima a aktivnim ugljenom.
Predmetni filtri aktivnog ugljena služe za apsorpciju zagađivala i završnu biološku razgradnju organskih tvari koje su oksidirane na prethodnim stupnjevima obrade vode, kao i za uklanjanje drugih neželjenih tvari koje se, pa i u akcidentnim situacijama, mogu pojaviti u sirovoj vodi i koje se ne mogu odstraniti osnovnom tehnologijom filtracije.
Ovisno o sastavu vode i tehnološkom procesu pripreme vode za piće, filtri s aktivnim ugljenom moraju se redovito mijenjati i puniti novim (ili regeneriranim) aktivnim ugljenom. Ako se to ne radi redovito, filtri s aktivnim ugljenom gube svojstvo apsorpcijskog filtera, ne uklanjaju neželjene produkte oksidacije ili prodor drugog zagađenja u sustav – služe samo kao obični pješčani filtri., a ne kao konačna zaštita vode za piće.
Nije istina da bi se nakon akcidentnog kontakta s ugljikovodicima filtri aktivnog ugljena oštetili i morali biti zamijenjeni, jer očito je da filtri u Jelasu s aktivnim ugljenom više nisu bili „aktivni“ i nisu služili niti osnovnoj svrsi jer se nisu redovito održavali. Da su filtri bili „aktivni“ , u slučaju prodora ugljikovodika u sirovu vodu ne bi došlo do trenutnog prodora u vodu, a kontinuirani blagi porast ustanovio bi se analizama vode ako su rađene, još prije dostizanja kritičnih vrijednosti, pa bi se moglo i adekvatno reagirati.
Postoje postrojenja u Hrvatskoj koja rade desetljećima, a pročišćavaju sirovu vodu koja u svom sastavu ima i ugljikovodike. Zato je neodgovorno tvrditi kako bi posljedice incidenta bile još i gore da su prethodno bili zamijenjeni dotrajali filtri s aktivnim ugljenom novima.
Postrojenje u Slavonskom Brodu opremljeno je uređajem za oksidaciju tzv. ozonizacija, koji bi sam po sebi umanjio pojavu ugljikovodika u ekscesnim situacijama, a aktivni ugljen u slučaju dobrog održavanja bi istu dodatno umanjio na izlazu iz postrojenja.
Prof. dr. sc. Ivan Mijatović, redoviti je profesor u mirovini Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, sa više od 40 godina radnog iskustva u praktičnoj primjeni uređaja za obradu voda. Idejni je autor i preko 40 postrojenja za obradu voda.
Prof. dr. sc. Nikola Ružinski, redoviti profesor u mirovini Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, bio je šef Katedre za vodu gorivo i mazivo, Katedre za ekološku zaštitu, koautor i autor tehnoloških procesa pripreme i obrade voda, projektant niza većih ili manjih vodovoda - Vodovod Osijek, Vukovar, Našice, Slavonski Brod (prije zadnje rekonstrukcije) , Jasenovac, Dalj. itd.", stoji u priopćenju.
