Premda se u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama EU živi pod teretom siromaštva, stanovnici i dalje žele sudjelovati u humanitarnim akcijama i odvojiti svoj novac za drugo. Zaklada Slagalica je potražila odgovore na pitanja na tu temu pa oni pišu: "Iako živimo u izazovnim vremenima suočeni s brojnim promjenama koje izravno utječu na sve segmente našeg društva; iako nas je ekonomska situacija sve duboko pogodila; iako se sve teže nosimo s teretom siromaštva i sve manje imamo za dati - ipak dajemo. Odazivamo se za pomoć u vrijeme teških elementarnih nepogoda. Tužne priče motiviraju nas na brzu reakciju. Niti jedan apel ne ostaje bez odgovora, a svaka priča je primjer filantropije na djelu."
Kako su dalje napisali, reakcija na apele za pomoć nije jedini kriterij kojim se mjeri kultura davanja pa postavljaju pitanje pomažemo li nepoznatim osobama čiji problemi ne dospiju u medije i ima li u našem davanju nekog sustava ili kontinuiteta? K tome, pitaju se kako potencijal za pomoć usmjeriti prema odgovornom davanju i ulaganju u budućnost te postoji li u Hrvatskoj kutlura davanja ili su Hrvati podložniji ad hoc pozivima?
U svom nacionalnom istraživanju od prije par godina Zaklada Slagalica je utvrdila da u Lijepoj našoj postoji filantropski potencijal: "Građani i tvrtke su svjesni svoje suodgovornosti za opće dobro koje dijele s ostalim članovima društva i vide brigu za razvoj zajednice kao svoju dužnost. Više od 50 posto građana smatra da svatko može doprinijeti razvoju zajednice, ma kako malo bilo to što može izdvojiti", prenosi portal Vijesti.hr.
Na razvoju filantropskog potencijala mora se puno raditi
Gotovo 70 posto građana je sudjelovalo u nekoj akciji za opće dobro. Slično je i s tvrtkama iako nemaju strategiju davanja dok su mediji prepoznati kao važni akteri informiranja građana, ali i kao oni koji bi trebali više izvještavati o rezultatima tih akcija.
"Unatoč tome bilježi se niska razina socijalnog kapitala te manjak povjerenja i kapaciteta za empatično društvo što znači da se na razvoju ovog filantropskog potencijala mora još dugo i vrijedno raditi. Brojni problemi koji koče razvoj, istodobno su i prostor za promjenu", ističe upraviteljica Zaklade Slagalica Branka Kaselj.
Dobri primjeri društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj
Među dobrim primjerima društveno odgovornog poslovanja u izvještaju se ističe tvrtka Pevec. Naime, Pevec je lokalnoj socijalnoj samoposluzi donirao hranu i higijenske potrepštine u vrijednosti od od 32.481 eura pri čemu valja reći da se ne radi o jednokratnoj donaciji. Godine 2017. Uprava Peveca potpisala je sporazum s Gradom Vukovarom i preuzela obavezu pružanja stalne socijalne pomoći socijalnom samoposluživanju u vrijednosti od 2707 eura mjesečno.
28.06.2018., Bjelovar, trgovina Pevec - Pevecov trgovacki centar Bjelovar koji su Zdravko i Visnja Pevec otvorili 2003. godine otisao je zauvijek u povijest. Naime, veceras je upriliceno svecano otvorenje potpuno novog trgovackog centra u Bjelovaru, cija je izgradnja kasnila pola godine zbog papirologije. Ovim cinom djelatnici, ali i kupci dobit ce primjereni trgovacki prostor kakav su i zasluzili. Svecano raskosno otvorenje okupilo je 500-ak VIP uzvanika, a atrakciji su dodatno doprinjele atraktivne hostese, Marilyn Monroe, te Miroslav Skoro koji su dodatno zabavili goste. Novi Pevecov centar otvorio je predsjednik Uprave Jurica Lovrincevic. Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Mala i srednja poduzeća također čine dobre stvari pa je tako recimo dubrovačka konoba Veranda donirala cjelokupan prihod od poslovanja unutar 24 sata za kupovinu CTG uređaja za Odjel za ginekologiju dubrovačke Opće bolnice.
Individualne donacije
Kada se govori o individualnim donacijama, tu je Mate Vuić s donacijom od 100.000 eura kako bi si požeška Opća županijska bolnica mogla kupiti ultrazvučnu dijagnostičku opremu. To se dogodilo kada je Vuiću Ljubljanska banka zamrznula račun te vratila dio štednje.
Odličnu akciju pojedinca oslikava i slučaj Žakline Brekalo s Bola na Braču koja je tijekom turističke sezone ponudila smještaj za četiri obitelji slabijeg imovinskog stanja. Obitelji su provele čak 40 dana na Bolu bez ikakve naknade te su tamo boravile od 24. kolovoza do 30. rujna. Čin Žakline Brekalo bio je poticaj i za druge ljude s obale pa su i oni ponudili besplatan smještaj onima koji si ga ne mogu priuštiti. Zbog toga je preko 10 obitelji slabijeg imovinskog stanja išlo na besplatne ljetne praznike na moru.
'Svaki građanin i građanka doniraju oko 2,2 eura'
'Građani i građanke Hrvatske uvijek su spremni donirati, no samo jedan negativan slučaj utaje doniranih sredstava otežava drugima koji transparentno i pošteno rade zadržati povjerenje građanki i građana. Prema istraživanju svaki građanin i građanka doniraju oko 2,2 eura dok se primjerice u Austriji radi o 119 eura po osobi. Vjerujem da Austrija nije 60 puta naprednija država od RH'', istaknuo je za Vijesti.hr tajnik Zaklade za ljudska prava i solidarnost SOLIDARNA Ivan Blažević.
Istraživanje Slagalice o individualnoj i korporativnoj finalntropiji je pokazalo da se u Hrvatskoj vrlo malo zna o zakladama koje iniciraju akcije od općeg dobra premda građani vide prednost takvog davanja u osjećaju sigurnosti da će sredstva biti pravilno i transparentno utrošena.
Zaklade u Hrvatskoj
U Hrvatskoj djeluje otprilike 260 zaklada te među njima sigurno ima i dosta neaktivnih jer je takav slučaj i s udrugama. Njih je pak 2.000 puta više u usporedbi na broj zaklada. Primjer Zaklade "Ana Rukavina" pokazuje koliko zaklade mogu biti važni katalizazori kreativnosti jednog društva.
17.12.2019., Zagreb - Na Trgu bana Josipa Jelacica odrzan je 14. humanitarni bozicni koncert "Zelim zivot" Zaklade Ana Rukavina. Psihomodo pop. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Spomenuta zaklada je jedna od najznačajnijih u Lijepoj našoj te je upravo ona napravila divovski pomak u zdravstvu jer su razvili Hrvatski registar donora koštane srži. Zaklada "Ana Rukavina" djeluje komplementarno zdravstvenom sustavu te svojim primjerom pokazuje da se promišljenim i ustrajnim građanskim i stručnim zalaganjem kao i ulaganjem može utjecati na veću efikasnost, inovativnost i responzivnost zdravstvenog sustava. Naravno, bez čekanja da se institucije same toga sjete.
U kontekstu aktualnog ustavnog poretka naše zemlje, ali i šire zajednice Europske unije kojoj pripadamo, objasnila je, "filantropija se shvaća kao komplementarna sfera ulaganja u društveni razvoj i smanjenje društvenih nejednakosti, koja reagira na akutne probleme, ali i potiče državne strukture na inovacije, time što prepoznaje potrebe i prilike koje sistem, koji je nužno tromiji od privatne inicijative, još ne prepoznaje. Filantropija ponekad kompenzira slabe karike u sustavu, no bez namjere da ih zamijeni privatnom inicijativom, već da ih potakne promjene. Najvažnija funkcija filantropije je sloboda inoviranja i brzina djelovanja", pišu Vijesti.hr
