Kamatne stope vjerojatno neće početi rasti, a koliko će potrajati to razdoblje niskih kamatnih stopa teško je znati, no neki misle da bi moglo potrajati i desetljećima. Jedan strani financijski stručnjak kaže da ako su investitori spremni ulagati u njemačke obveznice uz negativne kamatne stope na rok od deset godina "jasno je kakva su im očekivanja", piše Novac.hr.
Glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić, kaže da su analitičari trenutačno složni u ocjenama da Europu proganja bauk "japanifikacije", višedesetljetni scenarij vrlo niske inflacije i kamatnih stopa. Pritom podsjeća da je prinos na njemačke tridesetogodišnje obveznice od 0,2 posto "jedva u pozitivnom teritoriju". Hrvatska država se ovih dana zadužila na 15 godine uz kamatu od jedan posto. Postavlja se stoga pitanje što će dugo razdoblje niskih kamatnih stopa značiti za štednju i investicije?
'Štednja iz opreza'
Oročenje štednje u bankama više ne nosi gotovo nikakve prinose. Prema podacima njemačke središnje banke, gotovo 60 posto banaka u toj zemlji obračunava negativne kamatne stope na depozite poduzeća, a više od 20 posto čini to i kad su u pitanju depoziti stanovništva. Kamatne stope na štednju sada su najčešće od 0,1 do 0,2 posto, ali unatoč tome, u mnogim zemljama EU-a, pa i u Hrvatskoj, štednja kućanstava znatno raste, što u Europskoj komisiji nazivaju "štednjom iz opreza".
Najvažniji razlog tome je to što su ljudi manje optimistični u pogledu budućnosti. Pogoršani ekonomski uvjeti pojačavaju strah od rasta nezaposlenosti i pada prihoda, pa ljudi pojačano štede i nerado donose odluke o velikoj kupnji kuće, stana i drugih trajnih dobara. Pretpostavlja se da niske kamatne stope utječu na ljude tako da zapravo štede više kako bi ostvarili zacrtani cilj.
Niske kamatne stope nisu nikakva prepreka za rast štednje i nije u pitanju samo štednja u bankama, nego i u drugim financijskim institucijama, kao što su mirovinski fondovi i osiguravajuća društva.
Životno osiguranje
Sredinom 2000-ih osiguranje je bilo vrlo popularno, no posljednjih godinu-dvije agenti koji su obećavali visoke prinose prisiljeni su klijentima slati obavijesti da nisu uspjeli ostvariti nikakav prinos. Jedan osiguravatelj pokazao je primjer klijenta koji je godišnje izdvajao 60 eura i u 12 godina uštedio oko 8600 eura. U tom razdoblju ostvario je prinos od 158 eura. "To možda zvuči malo, ali samo ako se životno osiguranje gleda kao štednja. No, glavni smisao tog instrumenta ipak je financijska zaštita u slučaju nezgode", objašnjava on.
Goran Pavlović, viši upravitelj investicijskim strategijama u Uniqa Capital Markets, smatra da pad kamatnih stopa "ima posebno velik utjecaj na osiguratelje koji se bave životnim osiguranjima s obzirom na dugoročnost obveza i jamstva ugrađena u proizvode životnih osiguranja".
Na europskim tržištima stoga je prisutna promjena investicijskih strategija te s tradicionalnih ulaganja, kao što su obveznice, ide se prema alternativnim koja nose veće prinose. Među alternativnim ulaganjima, kako je objasnio Davor Iljaš, član Uprave Allianz Investa, su infrastrukturni projekti, fondovi rizičnog kapitala, ulaganja u robu odnosno sirovine, razni "hedge" fondovi itd. Zakonske promjene očekuju se i u Hrvatskoj, no to podrazumijeva i znatno veća specifična znanja samih upravitelja imovinom. Još više su zabrinuti mirovinski fondovi koji većinu portfelja imaju u državnim obveznicama, s prinosima svedenim na minimum. Ako ne mogu osigurati da kapitaliziraju povjerenu im mirovinsku štednju, nameće se pitanje smisla njihova postojanja.
Rijetki uzimaju jeftini novac
Osim što se čini da su štediše najveće žrtve niskih kamatnih stopa, one nisu osobit poticaj ni za investicije, tako da rijetki uzimaju jeftini novac. U uvjetima slabašnog rasta ekonomije poduzeća nemaju interesa za širenje poslovanja. Kako u svojim posljednjim prognozama navodi EK, Europa ne ulazi samo u prolongirano razdoblje niskih kamatnih stopa, nego i ekonomskog rasta koji je godinama predvodila njemačka proizvodnja, zahvaljujući izvozu, posebno u Kinu.
Kao neizgledniji investitor u razdoblju niskih kamatnih stopa, čini se, nameće se javni sektor. OECD je ovih dana pozvao vlade da poduzmu "hitne mjere" kako bi poboljšale izglede za rast ekonomije u srednjem roku. Ta međunarodna organizacija smatra da bi razvijene ekonomije, "s odvažnim javnim investicijama", trebale potaknuti privatna "ulaganja u nove energetske tehnologije i digitalizaciju". Osim toga, banke i ne žele ulaziti u rizičnije investicijske projekte pa se od različitih nacionalnih ili europskih inicijativa očekuje da bolje popune te praznine.
Borba za klijente
U Europskoj komisiji vjeruju da ipak prevladavaju pozitivni učinci niskih ili negativnih kamatnih stopa koji uključuju i jeftino financiranje državnog duga. Mnoge su zemlje znatno smanjile dug i uravnotežile proračune pa se otvara pitanje fiskalnih kriterija definiranih u Paktu o stabilnosti i rastu.
Također, među dobitnicima bi se mogla naći siromašnija kućanstva, koja imaju skromnu imovinu i mogućnost uzimanja, primjerice, stambenog kredita uz nisku kamatu. Sada je stambeni kredit već moguće dobiti po kamatnoj stopi nižoj od tri posto. Jedan klijent navodi kako je prije nekoliko godina u svojoj banci ugovorio fiksnu kamatnu stopu od 4,4 posto, a druga mu banka sada nudi kamatnu stopu od 2,6 posto. Očekuje se zaoštravanje borbe za klijente.
Smatralo se da niske kamatne stope, ispod razine inflacije, štete vjerovnicima kojima se smanjuje realna vrijednost imovine, ali Šošić ističe da je rast cijena financijske imovine, kao što su dionice i obveznice, kao i nefinancijske imovine, među kojom se ističu stambene nekretnine, u prvi mah povećao imovinsku nejednakost. Mladi koji su tek ušli u tržište rada i nemaju znatnije imovine, nekretnine plaćaju vrlo skupo, što donekle poništava povoljan učinak niskih kamatnih stopa.
Prema njegovu mišljenju, glavna bojazan povezana s iznimno niskim kamatnim stopama je ograničavanje učinkovitosti monetarne politike u slučaju usporavanja ekonomije. Dodatni valovi popuštanja monetarne politike, dodaje, imaju sve slabije povoljne učinke, a sve više jačaju negativni učinci, poput napuhivanja financijskih balona, većeg preuzimanja rizika, slabljenja bankarskog sektora i neefikasne alokacije investicija, piše Marina Klepo za Novac.hr.
