"Vlada jest i ostat će talac Agrokora", ustvrdila je ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizekgostujući na N1 televiziji u emisiji 'Točka na tjedan'.
"(Vlada) je sama to proizvela, to nije nešto što je trebalo biti tako. Ja sam uvjerena da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska jednom u svojoj povijesti odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku šest mjeseci, na bilo koji način. Ovako se uplitanjem države gdje vidimo kroz mailove koliko je pokušaja intervencija s različitih strana i interesnih skupina na to kome će što biti isplaćeno i kako će biti formirano samo govori i najbolje objašnjava zašto nismo u stanju na učinkovit način upravljati ekonomijom ove zemlje. Ne znamo koja je sudbina Konzuma, ne znamo ništa o samom restrukturiranju, a plaćamo brojne savjetnika, a ne znamo za što", kazala je Vizek.
U stručnajke se ulaže novac, a njihova mišljenja se ignoriraju
Donošenjem 'lex Agrokor' politika je, kaže, pljunula na struku.
"Ako ne slušate savjete ljudi u čije je obrazovanje društvo uložilo milijune kuna, od Jasnice Garašić do Petra Miladina, do mene, onda se postavlja pitanje zašto se ulaže novac ako se njihove sugestije i prijedlozi ne uvažavaju. Njih se ignoriralo, to je najveći problem kada je u pitanju odnos politike i struke. Pokušala sam sama promovirati stavove profesorice Garašić kroz svoje istupe jer sam prepoznala da je to eminentna stručnjakinja koja se bavi stečajnim pravom. Nama na taj način politika poručuje da im akademska zajednica ni struka ne trebaju, jer kada nešto odluče, odluče se bez obzira na posljedice", kazala je Vizek.
Ona smatra da tek kad nagodba u Agrokoru bude sklopljena, započet će procesi svih onih koji smatraju da su njihova prava pogažena, a moguće štete za porezne obveznike mogle bi biti enormne.
"Čini se da je proces u priličnoj mjeri kompromitiran i da akademska zajednica nije bila dovoljno glasna i, da je bilo više ljudi koji su se javili, ishod ove priče bi bio drugačiji i ne bi bilo ove političke nestabilnosti", istaklaje ravnateljica Ekonomskog instituta.
"Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta"
U temelju 'lex Agrokora' bio je, prema njoj, rođački kapitalizam. Stoga, smatra, treba ispitati što su institucije znale, što su mogle napraviti, a što su napravile.
"Mi to ne znamo, ne znamo je li Porezna uprava vršila nadzor nad Agrokorom, dobar dio institucija se skriva iza svoje autonomije i javnosti nisu pružene informacije na tu temu. Povjerenstvo koje je bilo osnovano je ugašeno nakon mjesec, dva i mi kao javnost nismo dobili priliku dobiti odgovore. Rođački kapitalizam uključuje političare, poduzetnike, čelnike javnih institucija, pa u konačnici i medije, nitko nije zaštićen od zaraze i svima se može dogoditi da budu uključeni u takve procese i mislim da je ovo idealan trenutak da raščistimo s takvim tipom procesa. Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta koja je nastala iz prethodne faze ortačkog kapitalizma. Trebamo tek vidjeti što će biti, vrlo je sve još neizvjesno", kaže Vizek.
Po njenom mišljenju, Vlada je samo zastrašivala javnost pitanjem opstanka radnih mjesta u Agrokoru jer, kaže, originalni vjerovnici bile su ozbiljne kompanije koje su znale koliki su ulozi u igri i nitko od njih ne bi svojim potezima ugrozio vlastita potraživanja prema Agrokoru i dozvolio da se dogodi nešto katastrofalno loše.
"Mi kao društvo i ekonomija općenito imamo nesklonost prema tome da bilo koja kompanija propadne, što je potpuno suludo jer više nismo u socijalizmu. Ako kompanije ne funkcioniraju, one idu u stečaj ili u bankrot, to ne bi trebao biti problem", kazala je.
