U prošloj su godini u Hrvatskoj rođene 683 bebe više nego 2017.,
dok je broj pobačaja rastao za tisuću. U 2018. godini rođeno je,
prema izvješću objavljenom u Hrvatskom zdravstenom statističkom
ljetopsiu, ukupno 37.277 beba, dok ihe je godinu ranije rođeno
tisuću manje. Treba napomenuti da je broj novorođenčadi u 2017.
bio najniži u povijesti, pa se može zaključiti da se stanje blago
popravlja u odnosu na nekoliko prethodnih godina,
piše Novi
list.
Demografi u toj brojci ne vide znakove pozitivnog trenda jer se po njihovoj ocjeni radi tek o uobičajenim oscilacijama kojima se ne može pridati veći statistički značaj. Za demografe, znak zaokreta u negativnom trendu pada broja živorođene djece bio porast broja novorođenčadi od barem 5000 godišnje, čime bismo se vratili na razinu prije 2010. godine a od toga smo i dalje daleko. Za usporedbu, 2008. godine u Hrvatskoj je rođeno 43.753 djece, dakle za 6,5 tisuća više nego lani. Činjenica je da je u padu i broj žena fertilne dobi, od kojih je lani u Hrvatskoj bilo za 20.000 manje nego u 2017., a za čak 1171.630 manje nego 2008. godini.
Najviše djece rođeno je u Splitu, 4.532, zatim u zagrebačkoj Petrovoj 3.899, dok je u Rijeci lani rođeno 2.519 beba.
Spontanih pobačaja sve više
Među 7.064 pobačaja, većina se vodi kao spontani pobačaj, te medicinski inducirani pobačaj zbog prirođenih malformacija ili izvanmaternične trudnoće. Induciranih pobačaja ili pobačaja na zahtjev žene bilo je ukupno 2.558, što je 36 posto svih pobačaja ili tek svaki treći. Ukupno 1.288 pobačaja vode se kao spontani, a 3.218 ili 45 posto kao medicinski inducirani pobačaji zbog teških komplikacija u trudnoći. I broj pobačaja u padu je u zadnjih 10 godina - 2008. godine bilo ih je 10.616, a u tom broju 4.497 bili su pobačaji na zahtjev žene.
Spontanih je pobačaja lani bilo 1.288, nešto manje nego u 2017., dok je ostalih prekida trudnoće, koji se provode zbog izvanmaternične trudnoće ili teških malformacija ploda, bilo 3.218, značajno više nego u 2017. godini (2.403) Takvi prekidi trudnoće, koji se rade iz medicinskih razloga, tumače se u prvom redu pomicanjem dobne granice rodilja, koje rađaju u sve kasnijoj dobi, kad je mogućnost različitih komplikacija u trudnoći veća.
Činjenica je da pada broj pobačaja na zahtjev, a raste udio
spontanih i medicinskih pobačaja. To može biti posljedica visoke
dobi rodilja, ali i ne mora. Ozbiljna zajednica, kojoj je stalo
do žena, proučila bi trendove koji se pojavljuju već godinama -
komentira Jasenka Grujić, zagrebačka ginekologinja uključena u
Inicijativu liječnika za reguliranje priziva savjesti. Strahovit
porast spontanih pobačaja zahtijeva analizu cjelokupne
struke, ginekologa, epidemiologa, infektologa - upozorava
dr. Grujić, jer u pozadini tog trenda mogu biti prikrivene
infekcije ili teške genetske promjene. Dok toga ne bude, svaka
spekulacija o uzrocima takvog trenda bila bi neprimjerena,
ispričala je za
Novi list.