Prema sadašnjim odredbama zakona, Mesić može posebna prava predsjednika po prestanku obnašanja dužnosti koristiti trajno, dok drugi bivši predsjednici mogu ta prava uživati najviše pet godina, a Vlada sada predlaže da mu se ured ukine.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović ističe da su izmjene koje predlaže primjerene trenutnim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj, posebice uzevši u obzir da navedeni ured nema javno objavljeni učinak svoga poslovanja koji bi opravdao njegovo financiranje. Na taj bi se način u proračunu uštedjelo oko 600 tisuća kuna godišnje.
Mesić je bio predsjednik Republike u dva mandata, od 2000. do 2010. godine.
Mesić: Odluka dovoljno govori o onima koji su je donijeli
Nakon ove odluke Vlade oglasio se i sam bivši predsjednik:
''Odluka Vlade RH kojom mi se onemogućava dalje korištenje Ureda bivšeg Predsjednika, te mi se “milostivo” ostavlja rok do 1. lipnja da dovršim započete aktivnosti, dovoljno govori o onima koji su je donijeli. Ipak, s obzirom na to da je kampanja dezinformacija oko toga ureda, ne mojeg ureda, nego ureda bivšeg Predsjednika – bila tako intenzivna da je vjerojatno dio građana ostavila u najmanju ruku u nedoumici, njima, građanima, smatram potrebnim reći sljedeće.
Oduzeto mi je pravo na korištenje Ureda retroaktivnom primjenom zakona, što je u praksi pravno uređenih država iznimno rijetko i primjenjuje se samo u osobito iznimnim slučajevima. A to, mislim, govori dovoljno o Hrvatskoj kao o pravnoj državi. U kampanji što je prethodila današnjoj odluci spominjale su se uštede od nekoliko milijuna kuna, da bi se sada napokon 'otkrilo' kako je riječ o 600.000 kuna. Što je dokaz kako se bezočno operiralo lažima, kako bi se stvorila atmosfera u kojoj će današnja odluka biti pozdravljena. Ured se kao institucija, naime, želi održati, kako bi bio na raspolaganju nekome tko će biti više po volji vladajućima, nego što sam to ja sa svojim čvrsto definiranim stanovištima, uključujući i borbu protiv korupcije i bezrezervnu osudu fašizma i svih pojava neofašizma i povijesnog revizionizma.
Manje novca političkim strankama
Ministrica Jurlina Alibegović je izvijestila i da Vlada prihvaća prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koje su predložili zastupnici Mosta, HSLS-a, BUZ-a i nezavisna zastupnica Gordana Rusak, kojim bi političke stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivale 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda.
Stranke bi tako ove godine trebale dobiti 47,3 milijuna kuna ili gotovo 8 milijuna manje nego je predviđeno proračunom.
Čelnik Mosta Božo Petrov najavio je u srijedu prije aktualnog prijepodneva da će se nastaviti rezanje sredstava političkim strankama nakon što su u prvom koraku, amandmanom na predloženi državni proračun, sredstva za stranke spustili sa 63 na 55 milijuna kuna.
"To je bio prvi korak, u drugom će se iznos za stranke spustiti na 47 milijuna kuna", najavio je potpredsjednik Vlade dodavši kako će se to učiniti prvom prilikom, najkasnije kod kreiranja državnog proračuna za iduću godinu.
Rezat će se i prava zastupnika
Petrov je najavio da će Most pripremiti prijedlog kojim će se rezati i prava zastupnika:
"Smatramo da se neke povlastice odnosno načini na koji se danas izračunava plaća saborskih zastupnika nije nešto po čemu se može mjeriti rad i po čemu se može kvalitetno isplaćivati plaća odnosno honorirati učinkovitost. To je ono na čemu inzistiramo u javnom i u državnom sektoru pa ne vidim razlog zbog čega bi zastupnici bili izuzeti. Po meni je sasvim normalno da dobijete plaću po učinku, pa onda dobijete osnovicu od 3000 do 4000 kuna ako vas nema u Saboru ili dobijete punu plaću ako sudjelujete na sjednicama. Mislim da je to fer odnos", poručio je Petrov.
